Rastuće temperature i sve nestabilnije vrijeme, posljedice globalnog zatopljenja, učinit će poljoprivredu sve težom i težom, a neke od najpopularnijih namirnica na svijetu mogle bi postati vrlo rijetke delikatese, jer će se proizvodnja srozati a cijene uzletjeti. Ovo su samo neke od namirnica koje bi nam uskoro mogle nedostajati.
Kava
Zrna kave dolaze iz osjetljivih biljaka koje rastu u državama u razvoju oko ekvatora. Te biljke osobito su osjetljive na gljivične parazite, takozvanu ‘kavinu hrđu’. Problem se pojavljuje sve češće jer parazitima pogoduje toplija klima. Zbog velike pandemije parazita, 2013. je u Gvatemali, zemlji čija ekonomija uvelike ovisi o izvozu kave, proglašeno izvanredno stanje.
Čokolada
Čak 70 posto svjetske proizvodnje kakaa dolazi iz Zapadne Afrike, a očekuje se da će se ta regija dodatno zagrijati u nadolazećim dekadama. Prema izvještaju o sadnji kakaa iz 2011. godine, koje su financirali Bill i Melinda Gates, rast globalnih temperatura od 2,3 stupnja koji se očekuje do 2050. godine mogao bi uzrokovati devastaciju plantaža i streloviti rast cijena čokolade.
Banane
Klimatske promjene, prvenstveno različite količine kiše i promjene temperatura, pogoduju nametnicima koji napadaju banane, i insektima i gljivičnim nametnicima koji žive u tlu. I jedni i drugi predstavljaju ozbiljnu prijetnju malim poljoprivrednicima u Južnoj Americi.
Jabuke
Za kvalitetan rast jabuka neophodne su duge zime. Što su kraće zime, to su jabuke manje i manje ih ima. Zahvaljujući rastućim temperaturama, u budućnosti će svjetska proizvodnja jabuka drastično otpasti. I srodne biljke, poput breskvi, šljiva, marelica i krušaka očekuje slična sudbina.
Kikiriki
Cijene kikirikija već su u porastu, no u budućnosti će biti sve veće i veće zbog sve češćih suša na farmama kikirikija. Kikiriki je vrlo osjetljiva mahunarka kojoj je potrebno 50 do 100 cm kiše za vrijeme sazrijevanja. Premalo kiše, i plod se osuši. Previše kiše, i plod postane pljesniv.
Voda
Prema izviješću Nacionalnog odbora za resurse obrane iz 2010. godine, čak trećina SAD-a mogla bi se suočiti s nestašicom vode do sredine stoljeća. Glavni problem leži u manjim količinama snijega koje padaju svake godine. Snijeg koji pada na visokim nadmorskim visinama topi se polagano s dolaskom proljeća, i služi kao ‘rezervoar’ za navodnjavanje brojnih poljoprivrednih područja. Uz toplije temperature i manje snijega, ono malo što padne otopi se vrlo brzo, i nedostatno je za polagano navodnjavanje.
Vino
Već prije tri desetljeća francuski vinari primijetili su osjetne promjene u svojim žetvama. Grožđe bi sazrijevalo ranije - čak dva tjedna ranije nego prije - a imalo bi više šećera i bilo bi manje kiselo. No, zbog sve češćih suša, plodovi bi bili manji. Prema najpesimističnijem scenariju, do polovice ovog stoljeća, merloti i kaberneti više neće moći uspijevati u Francuskoj. U SAD-u, očekuje se da će čak 81% područja u kojima se trenutno sadi vinova loza postati nepovoljna po tu osjetljivu biljku.
Riba
Prema istraživanju provedenom 2012. godine, ribe postaju sve manje i manje. Globalno zatopljenje, tvrde znanstvenici, smanjit će količinu kisika otopljenog u oceanima, koji je ribama neophodan za rast. Manje kisika značit će još manje ribe, a posljedice po cijeli hranidbeni lanac vjerojatno će biti katastrofalne.
Pivo
Čak dva ključna sastojka pive suočeni su s neizvjesnom budućnosću. Osim manjka vode, koji će postati ozbiljna prepreka za pivare u nekim područjima, očekuje se i nestašica hmelja. Hmelj, poput drugih namirnica na ovoj listi, također ovisi o hladnoj zimi i toplom ljetu. Tople zime i rana proljeća u prošlom su desetljeću već dovela do rano cvjetajućih plodova s malim prinosima. Očekuje se i da će proizvodnja ječma pasti u budućnosti, što će uzrokovati još veći problem za pivare.
