Bljesak podcast IMAM IDEJU #2

Majić: Vlasti se puno hvale, ali spasila nas je naša žilavost

"Institucije su obećavale da će izraditi razne programe koji će spasiti poduzetništvo, tako da se naši predsjednici vlada na svim nivoima i danas hvale da su poduzeli neke strašne mjere, međutim..."
Gospodarstvo / Flash | 08. 04. 2022. u 05:30 M.B./Bljesak.info
BLJESAK PODCAST | IMAM IDEJU #2 | Tomislav Majić, Predsjednik Udruženja LiNK

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Gost urednika i voditelja Miljenka Buhača u drugom izdanju podcasta „Imam ideju“ portala Bljesak.info je gospodin Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za posao i poduzetništvo LiNK iz Mostara.

Poduzetnička udruga kojom gospodin Majić predsjedava aktivna je više od 20 godina i jedna je od prvih takve vrste u našoj zemlji.

"Već 1999. smo shvatili da ljudi iz institucija vlasti baš i ne prepoznaju probleme niti shvaćaju što poduzetništvu treba. Stoga se nas trideset dogovara i osnovali smo 11.4. 2001. Udruženje LiNK., uz podršku nevladine organizacije COSPE iz Firence, koja je pomogla da se uspostavi početna struktura. Naša udruga od početka je bila sastavljena od poduzetnika svih nacija s područja grada Mostara i Hercegovine. Od starta smo zastupali tezu da mi moramo biti nepolitičko tijelo, neopterećeni niti politikama niti nacijama", kaže na početku razgovora Majić.

Ističe kako su najveći uspjesi udruge što opstaju tolike godine, što su povećavali broj uposlenih, a funkcioniraju besprijekorno što se tiče obaveza prema državi i donatorima. Uostalom, realizirali su više od 80 projekata. Nadalje, oformljen je širok krug poznanstava i partnerstava u poslovnom svijetu praktično čitave Europe.

Žilavost nas je spasila u pandemiji, a ne programi vlade

Govoreći dalje u razgovoru o temi pandemijekoronavirusa i izazovima s kojima se suočilo gospodarstvo, Tomislav Majić kaže kako je gospodarstvo preživjelo to teško razdoblje zahvaljujući izdržljivosti i žilavosti poduzetnika.

"Institucije su obećavale da će izraditi razne programe koji će spasiti poduzetništvo, tako da se naši predsjednici vlada na svim nivoima i danas hvale da su poduzeli neke strašne mjere, međutim, u razgovoru s poduzetnicima ne vidimo da su te mjere dale efektivnog rezultata. Pomagalo se one sektore koje nije trebalo, a one koje je trebalo, pogotovo male poduzetnike nije, ali žilavi su naši ljudi. Opstalo se nekako, polako se ekonomija vraća".

Očekivalo se da u 2022. krene na bolje, ali pojavili su se drugi problemi na koje vlast opet ne reagira na vrijeme, smatra Majić. Ukazuje na veliki problem inflacije, koja je u odnosu na 2019. godinu i do 30 posto.

"Tisuću maraka danas i tisuću maraka u četvrtom mjesecu 2019. – smatramo da je najmanje 30 posto izgubilo na vrijednosti, možda i više. Naše institucije jako kasne, a možemo to vidjeti na primjeru Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, koji su predloženi još 2015-2016., a još nisu doneseni".

Napominje da se od političara najčešće čuje kako je netko drugi krivac što se ovi zakoni ne mogu usvojiti, ali krivac su zapravo same institucije.

"Zakon je iz sadašnje perspektive već u nacrtu zastario, jer su se u međuvremenu promijenili ekonomski uvjeti. Tu su i ostali, posebno vanjski utjecaji koji su jako izraženi, primjerice sadašnji rat u Ukrajini drastično će promijeniti kompletno europsko tržište.Covid je poremetio svjetsko ekonomsko okruženje", kaže Majić, ukazujući na svojevrsnu apsurdnost i kompleksnost spomenute teme.

Sadašnja prosječna plaća treba postati minimalno zajamčena

Što se tiče teme minimalne plaće, o čemu je u protekloj godini vođena intenzivna rasprava između poslodavaca, sindikalnih organizacija i Vlade FBiH, navodi kako bi u Federaciji zapravo sadašnja prosječna plaća mogla biti minimalna plaća.

"Država treba shvatiti i kroz zakon prihvatiti da ne može uzimati 74 posto kroz doprinose na plaću i iz plaće, odnosno od poslodavca i uposlenika, nego da se to smanji na 50-tak posto. Država mora smanjiti svoje zahtjeve. U krizi smo zato treba neke stavke smanjiti pa da dio vratimo stanovništvu, jer najgore je što nam stanovništvo siromaši".

Nastavno na sve ovo, otvara se i tema promjene Zakona o PDV-u, odnosno rasterećenje potrošača kroz niže stope na određene, osnovne životne artikle.

"Ako ne počnemo raditi na tome, nećemo se nikada dogovoriti da dođemo do nekog sniženja. Neka bude tek za pola godine rezultat tih promjena, ali ja ne vidim raspoloženje pogotovo pri Vijeću ministara, kao ni kod ministara financija entiteta i države da oni ozbiljno razmišljaju remećenju, kako oni smatraju, uspostavljenog sustava PDV-a, jer on dobro funkcionira i donosi državi jako velike prihode".

U nastavku razgovora gospodin Majić govorio je o također iznimno zanimljivim temama, poput (ne)ukidanja trošarina, rasterećenja realnog sektora drugačijom politikom parafiskalnih i drugih nameta, ali i o nekim lokalnim temama koje se ponajviše odnose na Mostar i Hercegovinu.

Ukazavši na niz komparativnih prednosti Mostara i čitave regije Hercegovine, Majić obrazlaže u čemu se griješilo, a moguće je da će se nastavljati griješiti i nakon izbora gradskog vijeća u Mostaru.

Na samome kraju razgovora otvorena je tema privlačenja investitora, kako bi se potaknuo razvoj, ali i osigurao ostanak ljudi u zemlji. Za to je važna prometna i druga infrastruktura, kako domaće i strane investitore ne bismo odvraćali, umjesto da ih privučemo. Stimuliranje kroz oslobađanje poreza na dobit također je atraktivan način da se više ulaže.

Također je bilo riječi i o mogućoj projekciji budućnosti. Zanimljivo je poslušati i ta razmišljanja našeg gosta, gospodina Tomislava Majića.

Kopirati
Drag cursor here to close