Hrvatski javni dug pao prvi put nakon osam godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Javni dug u Republici Hrvatskoj u prosincu prošle godine pao je na 289,1 milijardu kuna (oko 40 milijardi eura) ili 84,2 posto BDP-a, što predstavlja prvi pad duga nakon osam godina, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).

"Uz zabilježeni pad na mjesečnoj i godišnjoj razini, podaci za prosinac prošle godine potvrđuju da je prvi put nakon osam uzastopnih godina zabilježen pad udjela ukupnog javnog duga u BDP-u, za 2,5 postotna boda u odnosu na kraj 2015.", navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Godina 2016. zaključena je i s nominalno nižim iznosom duga u odnosu na godinu ranije, s obzirom da je ukupni javni dug u prosincu prošle godine bio za 505,3 milijuna kuna ili 0,17 posto niži u odnosu na isti mjesec 2015.

Nekoliko je ključnih čimbenika, navodi se u analizi, koji su išli u prilog nominalnom i relativnom smanjenju javnog duga u prošloj godini.

Država se manje zaduživala zbog izdašnijih priljeva u državni proračun - osobito PDV-a i trošarina - uz istovremeno obuzdavanje rasta proračunske potrošnje

I dok su viši proračunski prihodi posljedica rasta gospodarstva, na obuzdavanje rasta državne potrošnje zasigurno je, smatraju u RBA, utjecala politička nestabilnost, odnosno razdoblje privremenog financiranja tijekom prvog tromjesečja prošle godine te razdoblje tehničke Vlade.

Pad udjela javnog duga u BDP-u posljedica je također i većeg nego što se očekivalo gospodarskog rasta u prošloj godini za 2,9 posto.

S obzirom da se očekuje nastavak rasta hrvatskog gospodarstva, i u 2017. godini udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom.

Povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u. Također, u uvjetima visoke likvidnosti i nižih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država će zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću, navodi se u analizi RBA, prenosi Hina.