Urbane legende lažu: Izlov i trgovina prstacima zabranjeni su i u Neumu

Prstaci, jedna od najvećih kulinarskih delicija Jadrana, se u Neumu ne smiju vaditi, držati ni prodavati još od rujna 2014. Županijski zakon za to predviđa kazne od 10.000 do 15.000 KM za tvrtke i obrtnike, a od 300 do 1.500 KM za pojedince. Ista zabrana vrijedi i u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i preko granice, u Hrvatskoj.

Hercegovačko-neretvanska županija jedina u BiH ima more pa je jedina morala propisati što se u njemu smije loviti. Zakon o morskom ribarstvu objavljen je u županijskim Narodnim novinama broj 7 iz 2014. i na snazi je od 11. rujna te godine. Jedan je njegov članak posvećen samo jednoj vrsti, prstacu (Lithophaga lithophaga).

Što točno piše u zakonu

Članak 8. radi zaštite stjenovite obale kao posebnog staništa zabranjuje skupljanje prstaca, njihovo držanje na plovilu, pretovar, iskrcaj, prijevoz, skladištenje, posjedovanje, prodaju, izlaganje i pokušaj stavljanja u promet. Zabrana vrijedi na cijelom području županije, a obuhvaća i izvoz i uvoz.

Članak 45. propisuje kaznu od 10.000 do 15.000 KM za pravnu osobu ili obrtnika (otprilike od 5.100 do 7.700 eura), od 1.000 do 3.000 KM za odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 300 do 1.500 KM za fizičku osobu.

Provedbu zakona nadziru županijski poljoprivredni inspektori i inspektori koje ovlasti lokalna samouprava, što uključuje i Općinu Neum.

Od Hrvatske do Španjolske

Ista zabrana koja vrijedi u Neumu primjenjuje se i u okolnim zemljama. Članak 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o ribolovu u Sredozemlju zabranjuje lov prstaca, njihovo držanje na brodu, pretovar, iskrcaj, skladištenje, prodaju i izlaganje. Uredba se primjenjuje u svim sredozemnim članicama EU-a, pa tako i u Hrvatskoj, koja okružuje Neum s obje strane, prenosi N1.

Talijanski državni institut za zaštitu okoliša ISPRA navodi kako je prstac zaštićen i Direktivom o staništima (Prilog IV.), Bernskom konvencijom, Barcelonskom konvencijom i CITES-om, konvencijom o trgovini ugroženim vrstama.

Zašto se zbog jedne školjke razbija kamen

Prstac živi unutar stijene. U tvrdom vapnencu buši kanale u kojima raste vrlo sporo. Prema podacima ISPRA-e, nakon tri godine dug je oko tri centimetra, a s godinama raste još sporije.

Kako bi izvadio prstaca, ronilac mora razbiti kamen, najčešće pneumatskim čekićem. Razbijanjem stijene uništavaju se alge i beskralježnjaci koji na njoj žive, a ribe gube mjesto na kojem se hrane. Nikša Glavić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku objasnio je za BIRN kako razaranje podloge narušava cijeli ekosustav.

Ako vam netko i ponudi prstace u jedinom hercegovačkom gradu na moru, razmislite prije nego prihvatite. 1.500 KM kazne nije malo.