Dolazak Europske unije na granice BiH ovdašnje poljoprivredne proizvođače stavio je pred nove izazove. Da bi se pojavili na tržištu od 600 milijuna potrošača, potreban je novi pristup. Jedna od novina je i fitosanitarni registar.
O toj novini Selma Šoše stručna savjetnica za zaštitu bilja u Federalnom ministarstvu poljoprivrede kaže: ''Početak upisa u fito registar jedna je od bitnih stvari, koji je za nas koji se bavimo biljnom proizvodnjom i zaštitom bilja značajan pomak u smislu očuvanja i zaštite zdravlja bilja koje proizvodimo, uvozimo, izvozimo, skladištimo i koje naravno, koristimo za konzum.
Najvažnija promjena u odnosu na dosadašnje propise koji su se najvećim djelom odnosili na proizvodnju sjemena i sadnog materijala, je da se sve više pažnje poklanja i proizvodnji merkantilnog krumpira. Ovim putem pozivamo proizvođače merkantilnog krumpira koji posjeduju ili iznajmljuju parcele površine 0,5 hektara i više, na kojima proizvode merkantilni krumpir da se upišu u fito registar, odnosno da se jave u Federalno ministarstvo poljoprivrede sa zahtjevom za upis u fito registar.
Čak i oni koji sade manje površine od 0,5 ha, trebaju se javiti radi evidentiranja. Zašto? Merkantilni krumpir je veliki fitosanitarni rizik ne samo zbog tog bilja, nego i drugih biljaka iz tog roda“.
Nije to jedina u odnosu na dosadašnju praksu 'revolucionarna' novina, druga je – 'odgovorno lice', što je to i tko to može biti?
''Zahtjevom za upis u fitoregistar preuzimaju se i određene obveze. Suština uvođenja fitoregistra je kontrola zdravlja bilja, kako bi se spriječilo unošenje i širenje štetnih prvenstveno karantenskih organizama, koji nisu prisutni u BiH ili su prisutni u maloj mjeri. O tome će brinuti 'odgovorno lice'.
To je jedan posebna kategorija stručnih ljudi, koji vode računa o kompletnoj proizvodnji. Kad je riječ o merkantilnom krumpiru uvjeti za 'odgovorno lice' nešto su labaviji u smislu da to može obavljati osoba sa četvorogodišnjim stupnjem obrazovanja poljoprivredne struke.
Ta osoba vrši preglede, evidentira, po potrebi zove inspekciju i slično, kako bi se lakše došlo do dokumenta potrebnog za izvoz. Krumpir koji bude išao u EU mora biti praćen fitosanitarnim certifikatom, kojeg u biti sastavlja 'odgovorno lice''.
Dakle, poljoprivrednici bez škole poljoprivredne struke ili fakulteta ako žele proizvodnju za izvoz u EU koja podrazumijeva i cijenu krumpira od bar pola eura, moraju angažirati stručnu osobu. Zakonodavac predviđa njezino angažiranje u smislu stalnog ili povremenog zasnivanja radnog odnosa!
Drugim riječima kazano, ukoliko želi robu plasirati u EU proizvođač mora biti u fitoregistru i imati 'odgovorno lice'. Međutim, te 'revolucionarne' novine nisu obeshrabrile zapadno-hercegovačke poljodjelce. Kako je za konac ožujka najavljen dolazak stručnjaka iz Ureda za hranu i veterinarstvo Europske komisije iz Dablina, koja će odlučiti ispunjava li BiH uvjete za stavljanje na listu zemalja izvoznica krumpira u EU, čine sve kako bi dokazali svoju spremnost za pristup bogatom tržištu.
U tom smjeru svjesni da im je politika mogla pomoći da je htjela – znala, članovi Udruge poljodjelaca ŽZH i Seljačkog saveza uspjeli su osigurati prijam kod Pitera Sorensena specijalnog predstavnika EU u BiH… Za neke nevjerojatno, ali je istinito.
