Europska komisija stavila Sloveniju u rizičnu skupinu zemalja eurozone

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Slovenija se našla u skupini članica eurozone čiji proračunski planovi za iduću godinu sadržavaju rizike u pogled ispunjavanja europskih preporuka te pravila Pakta o stabilnosti i rastu, zbog čega je Europska komisija pozvala na brže promjene za smanjivanje javnog deficita i duga, odnosno adekvatnije proračunsko prilagođavanje.

Prema ocjeni Europske komisije koja je objavljena u srijedu, u slučaju Slovenije primjetan je tek ograničen napredak u strukturnim promjenama koje su joj preporučene.

Prema proračunskom riziku u idućoj godini, ona se našla u istoj skupini zemalja eurozone s Belgijom, Ciprom, Finskom, Italijom, Litvom, Portugalom i Španjolskom, dok je najmanji stupanj rizika za odstupanje od pravila u proračunskim planovima Estonije, Luksemburga, Njemačke, Nizozemske i Slovačke.

Provjera makroekonomske situacije i proračunskih planova država u Europskoj monetarnoj uniji (EMU) jedan je od mehanizama kojima se nastoji ubuduće onemogućiti dužničke krize, poput one koja je nastala u Grčkoj, čiji se problemi, budući da je u posebnom programu financijskog spašavanja, tretiraju odvojeno, a ne u redovnim izvješćima Europske komisije za ostale članice eurozone.

Prema ocjeni Bruxellesa, Slovenija unatoč poboljšanim makroekonomskim rezultatima treba brže započeti sa strukturnim reformama na područjima kao što su zdravstveni i mirovinski sustav.

Iako mediji u Sloveniji navode kako je najnovije izvješće Bruxellesa "pljuska" vladi premijera Mire Cerara, ministarstvo financija u srijedu je navelo da ga ocjene Bruxellesa nisu iznenadile.

Proračunskim dokumentima za iduće dvije godine, koji su u parlamentarnoj proceduri, slovenska vlada predložila je za 2017. godinu proračunski deficit od 681 milijun eura, što je 1,6 posto BDP-a, dok bi se budžetski manjak u 2018. dodatno smanjio na 0,7 posto BDP-a.

Oporba je pri tome vladu upozorila da su proračunski dokumenti loše pripremljeni i da još nije završila pregovore sa sindikatima djelatnika u javnom sektoru, osobito liječnika koji štrajkaju i traže više plaće, što bi proračunski manjak u idućoj godini moglo povećati a ne smanjiti u odnosu na ovu godinu.