Stvarna slika je loša

Ekonomisti: Vlasti pokušavaju prodati pohvalu za svoj nerad

Privid koji nam daju pozitivni pokazatelji, kao naprimjer povećanje izvoza i uvoza, ne opravdava činjenicu da je ekonomska situacija, prema riječima ekonomista, jako loša.
Gospodarstvo / Flash | 02. 02. 2022. u 08:19 BHRT
Кakva je stvarna ekonomska slika Bosne i Hercegovine?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nezaposlenost, siromaštvo, odlazak radne snage, izostanak stranih ulaganja te problem sa sve većim uvozom strane robe, doveo je do togada je ekonomija u Bosni i Hercegovini u sve težem stanju. I dok nas vlast uvjerava da u Bosni i Hercegovini vlada ekonomsko blagostanje i odlična poslovna klima, ipak podaci pokazuju surovu realnost u kojoj žive građani Bosne i Hercegovine.

I dok građani jedva sastavljaju kraj s krajem zbog silnih poskupljenja, ali i malih plaća, vlast optimistično uvjerava da nam ekonomska situacija u državi nikad nije bila bolja, a poslovni ambijent nikad povoljniji. Kako u Federaciji, tako su se pohvalili i u Republici Srpskoj tvrdeći da je ovaj bh. entitet ostvario rast industrijske proizvodnje, najveći u okruženju.

"Izvoz je u 2021. godini u apsolutnom iznosu bio viši za 1,35 milijardi u odnosu na 2020. godinu, a u odnosu na 2019. viši za čak 818 milijuna KM", rekao je Darko Milunović, direktor Republičkog zavoda za statistiku.

"Realno, ekonomija Federacije BiH nikada nije proizvela ovoliko roba i usluga, a budžet Federacije, kantona i općina realno nikada nisu imali ovakve prihode", kazao je Fadil Novalić, premijer FBiH.

No razloga za optimizam čini se da nema, jer podaci Svjetske banke pokazuju potpuno drugačiju sliku ekonomije u BiH. Kako je iz ove financijske institucije navedeno, Bosna i Hercegovina mora se fokusirati, prije svega na otvaranje radnih mjesta te povećanje stope učešća na tržištu rada. Navode i da političke tenzije u državi negativno utječu i na direktna strana ulaganja.

''Ekonomski rast u BiH u ovoj godini bit će usporen u odnosu na prethodnu, i to na oko tri posto, zbog manjeg rasta izvoza, ali i produženog utjecaja pandemije i neuspjeha na prevazilaženju političkih tenzija u zemlji", navode iz Svjetske banke.

Privid koji nam daju pozitivni pokazatelji, kao naprimjer povećanje izvoza i uvoza, ne opravdava činjenicu da je ekonomska situacija, prema riječima ekonomista, jako loša, kao i da mnogi drugi problemi opterećuju privredu Bosne i Hercegovine, poput odlaska radne snage, poskupljenja energenata, hrane te repromaterijala, a dodatni problem za bh. ekonomiju predstavlja i sve veći uvoz strane robe.

"Trgovački laci diktiraju cijene sa stranom robom. Sve se manje kupuju domaći proizvodi koji su kvalitetniji, što ugrožaaju naše domaće proizvođače. Podatak govori da oko 90 posto dnevno što se pojede u Bosni i Hercegovini uglavnom je iz uvoza", objašnjava Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomiju STK BiH.

"Kada je riječ o ekonomiji situacija je jako loša, nemamo ekonomskih reformi, politička nestabilnost ima svakako negativan uticaj i na ekonomiju. Stvarnost na terenu i perspektiva koju vidimo puno je bliža bliža procjenama međunarodnih institucija nego tome što domaće vlasti pokušavaju prodati pohvalu za svoj nerad", ističe Igor Gavran, ekonomista.

Još jedan poseban problem na kojeg upozoravaju iz Svjetske banke jeste i taj da je nezaposlenost mladih porasla na 37,7 posto u prošloj godini, što je dodatno pogoršalo izglede za zapošljavanje mladih u Bosni i Hercegovini. A reakcije nadležnih u Bosni i Hercegovini na ovaj problem odavno nema.

Kopirati
Drag cursor here to close