Novih 55 kilometara ceste od Stoca do granice s Crnom Gorom: Hoće li domaće tvrtke dobiti svoj dio kolača?
Regionalna konferencija "Trebinje 2026 – Gradimo regiju" okuplja donositelje odluka, predstavnike vlada, najvećih državnih i privatnih tvrtki, investitore i stručnjake kako bi otvorili ključna pitanja budućeg razvoja regije – od povezivanja tržišta i ljudi do izgradnje moderne infrastrukture. U fokusu će biti upravo cestovna infrastruktura, kao osnovni preduvjet gospodarskog razvoja, konkurentnosti gospodarstva i snažnijeg regionalnog povezivanja.
Bosna i Hercegovina danas ima oko 250 kilometara autocesta u funkciji, ali još uvijek nema integriran sustav prometnica. Umjesto povezanih koridora, riječ je o kraćim, odvojenim dionicama koje još nisu u potpunosti spojene na glavne europske prometne pravce.
Domaće tvrtke imaju kapacitet, ali i izazove
U tijeku je izgradnja nekoliko novih dionica autocesta i brzih cesta, a ohrabruje činjenica kako su na velikom broju ovih projekata angažirane domaće tvrtke. Ipak, mali broj njih raspolaže kapacitetima, ljudskim resursima i iskustvom potrebnim za realizaciju najkompleksnijih infrastrukturnih pothvata.
"Integral inženjering" iz Laktaša realizirao je oko 150 projekata iz područja cestovne infrastrukture – od rekonstrukcije cesta do izgradnje autocesta – i danas vrijedi za jednog od regionalnih lidera u građevinskom sektoru.
"Trenutačno izvodimo radove na izgradnji dionice autoceste na Koridoru 5C, od mosta Rudanka do tunela Putnikovo Brdo 2, poznatije kao obilaznica oko Doboja. Gradimo i autocestu Rača – Bijeljina, kao i treću fazu brze ceste u Hrvatskoj od Okučana do granice s BiH", kaže Nikola Radovanović, izvršni direktor za marketing tvrtke "Integral inženjering".
Radovanović ističe kako veliki infrastrukturni projekti podrazumijevaju i velike izazove.
"Svaki projekt je specifičan i rješenja se ne mogu prepisivati. Uključeno je mnogo subjekata, više razina vlasti, lokalne zajednice, česti su izazovi s izvlaštenjem, planiranjem i organizacijom mehanizacije. Nerijetko na jednom projektu sudjeluje i do 300 različitih pravnih osoba, što zahtijeva iznimno dobru koordinaciju izvođača, podizvođača i partnera", kaže Radovanović.
Regionalno povezivanje kao uvjet konkurentnosti
Tvrtke koje sudjeluju u najvećim infrastrukturnim projektima u Bosni i Hercegovini i regiji sve više ukazuju na to kako bez regionalnog povezivanja domaća građevinska industrija teško može konkurirati velikim međunarodnim korporacijama.
Direktor i osnivač tvrtke Hering d.d. Široki Brijeg, Ladislav Bevanda, smatra kako su zajednički nastupi i regionalna suradnja ključni za jačanje domaće operative.
Hering je tijekom više od tri desetljeća poslovanja sudjelovao u realizaciji brojnih velikih infrastrukturnih projekata, uključujući radove na Koridoru Vc, hrvatskoj autocesti A1, kao i projektima u više zemalja regije – nekada kao partner, nekada kao podizvođač, a često i kao samostalni izvođač. Tvrtka, osnovana 1993. godine, danas zapošljava oko 400 radnika, među kojima je značajan broj inženjera i stručnog kadra, te posluje na tržištima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja regije.
"Fragmentirano tržište i ograničeni kapaciteti pojedinačnih tvrtki smanjuju potencijal za sudjelovanje u velikim projektima. Zbog toga velike međunarodne korporacije često preuzimaju najvažnije poslove, dok domaće tvrtke ostaju podizvođači. Regionalnim povezivanjem možemo nastupati kao nositelji projekata i postati konkurentni velikim svjetskim tvrtkama", kaže Bevanda.
On dodaje kako zajednički nastup otvara prostor za nove resurse, znanja i razvoj domaćeg gospodarstva.
"Svatko od nas ima određene prednosti, a udruženi možemo ponuditi cjelovit paket usluga i znanja. Zajednički nastup otvara prostor za nove potencijale, resurse i razvoj domaćeg gospodarstva", smatra Bevanda.
Kao primjer uspješnog regionalnog povezivanja navodi konzorcij tvrtki iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore koji je izabran za projektiranje i izvođenje prve faze brze ceste duž crnogorskog primorja.
Na natječaju tvrtke Monteput za dionicu Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno obilaznicu oko Budve, posao vrijedan više od 196 milijuna eura dobio je konzorcij tvrtki Briv Construction, Hering, Herc Gradnja, Shandong i IPSA Institut Sarajevo.
"To je pokušaj za koji vjerujem kako će pokazati da domaće tvrtke mogu biti konkurentne i na najzahtjevnijim projektima. Ovakvi modeli suradnje nastaju upravo kako bi se vratilo povjerenje i maksimalno iskoristili domaći resursi", ističe Bevanda.
Jadransko-jonska magistrala – nova razvojna os regije
Posebnu pozornost javnosti posljednjih mjeseci privlači najavljena izgradnja dionice autoceste na Jadransko-jonskoj magistrali, od Stoca prema Trebinju, dalje prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj.
Iako zanimanje za ovaj projekt već pokazuju velike međunarodne tvrtke, značajan dio posla mogao bi pripasti i domaćim izvođačima.
"Ozbiljno radimo na pripremi projektno-tehničke dokumentacije za ovu dionicu Jadransko-jonske magistrale. Trasa kroz Hercegovinu duga je oko 55 kilometara – od područja Stoca, preko Trebinja, do granice s Crnom Gorom", izjavio je direktor JP "Autoputevi Republike Srpske" Radovan Višković.
Upravo na ova pitanja pokušat će odgovoriti i Regionalna građevinska i infrastrukturna konferencija "Gradimo regiju", koja će 18. i 19. lipnja okupiti više od stotinu tvrtki, predstavnike vlada, gradova, financijskog sektora i stručne javnosti.
Konferencija će otvoriti ključne teme: koji infrastrukturni projekti mijenjaju kartu regionalne povezanosti, kako velike investicije utječu na razvoj građevinske industrije i zapošljavanje, koliko nove tehnologije transformiraju sektor i na koji način regija može graditi konkurentniju i snažniju domaću građevinsku operativu.
Prvi put u Republici Srpskoj, na jednom mjestu okupit će se svi relevantni akteri iz područja građevinarstva, infrastrukture i prostornog planiranja – s ciljem da razgovor o povezivanju regije preraste u konkretne projekte.
