Unaprjeđenje ekonomskih odnosa Srbije i Rusije, kao jedna od glavnih tema predstojećih dvodnevnih razgovora delegacije dviju zemlja u Moskvi, dolazi u pravo vrijeme, s obzirom da je vrijednost trgovinske razmjene između Srbije i Rusije opala prošle godine za petinu.
Kako je najavljeno u Beogradu i Moskvi, premijer Srbije Ivica Dačić, koji predvodi srpsko izaslanstvo, sutra će razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i premijerom Dmitrijem Medvedevom o raznim oblicima jačanja dvostranih ekonomskih odnosa, uključujući i unapređenje trgovine, suradnju u energetici, i dolazak novih ruskih investitora u Srbiju.
Uoči posjeta srpskog izaslanstva, u Moskvi je za danas najavljeno potpisivanje sporazuma dviju strana o dodjeli kredita Srbiji u vrijednosti 500 milijuna dolara, za podršku srpskom proračunu, javio je Tanjug.
U Gospodarskoj komori Srbije ocjenjuju da razgovori na najvišoj razini o jačanju dvostranih veza dolaze u pravi tren, jer je nakon pada od jedne petine u 2012. vrijednost trgovinske razmjene dviju zemlja početkom ove godine - povoljnija.
Podaci Gospodarske komore pokazuju da je u veljači ostvarena ukupna robna razmjena u vrijednosti 505,1 milijun dolara, što je blag rast u odnosu na isti mjesec 2012. godine.
Izvoz Srbije na tržište Rusije u veljači povećan je za 52 posto i iznosi 149,2 milijuna dolara, dok je u Srbiju iz Rusije uvezeno robu u vrijednosti 355,9 milijuna dolara, što je za 8 posto manje u odnosu na isti mjesec lani.
Prošlogodišnji minus Srbije u trgovini s Ruskom Federacijom od 976,5 milijuna dolara mogao bi se, vjerojatno, već ove godine osjetnije smanji, ukoliko bi bio prihvaćen prijedlog ministra financija i gospodarstva Mlađana Dinkića da Moskvi dozvoli bescarinski izvoz automobila Fiata, proizvedenih u Kragujevcu, na rusko tržište.
Dinkić, koji će također biti u izaslanstvu, uoči puta u Moskvu najavio je da će konkretno predložiti da se usvoji zahtjev Srbije o bescarinskom izvozu automobila Fiata, ali analitičari u Moskvi većinom su skeptični kada je riječ o mogućnosti takvog aranžmana sa Beogradom.
Rusko tržište automobila smatra se najperspektivnijim u Europi i tamo svoje pogone imaju svi vodeći proizvođači vozila. Srbija bi prema Sporazumu o slobodnoj trgovini s Ruskom Federacijom, potpisanim 2000., a potom više puta dopunjavanim, mogla isporučivati Fiatova vozila u koje se ugrađuju dijelovi sa 67 posto srpskog porijekla, što zadovoljava uvjete predviđene tim dokumentom.
Važeći Sporazum o slobodnoj trgovini između dviju zemlja predviđa oko 95 posto tarifnih pozicija oslobođenih plaćanja carinskih nameta u međusobnoj trgovini.
Srbija je u pregovorima postigla dodatnu liberalizaciju koja je otpočela s primjenom novog protokola o izuzecima iz režima slobodne trgovine potpisanog 3. travnja 2009. godine.
Ovom prilikom, Srbija će u pregovorima s najvišim ruskim dužnosnicima zahtijevati da se dopusti i bescarinski izvoz na rusko tržište šećera i još nekih prehrambenih proizvoda.
Rusija inače godišnje uvozi raznih prehrambenih proizvoda u vrijednosti većoj od 35 milijardi dolara, a udio Srbije je gotovo simboličan, iako je u proteklih nekoliko godina osjetno povećan, kažu u Gospodarskoj komori.
Srbija je zainteresirana i za dolazak novih ruskih investitora koji su u energetske i druge projekte u Srbiju, od 2003. do kraja prošle godine, uložili oko dvije i pol milijarde dolara.
Naftna kompanija NIS, koja je u većinskom ruskom vlasništvu, krajem prošle godine otvorila je u Pančevu novi rafinerijski pogon u čiju je modernizaciju uloženo oko 800 milijuna dolara, a tada je najavljen novi investicijski ciklus, tijekom sljedećih 36 mjeseci, u vrijednosti oko 1,5 milijardu dolara.
Najveći zajednički projekt dviju zemalja je izgradnja dionice međunarodnog plinovoda "Južni tok" kroz Srbiju, koja bi trebao početi do kraja ove godine, a u dužini većoj od 400 kilometara.
Vrijednost te investicije procjenjuje se na više od dvije milijarde dolara, a zahvaljujući realizaciji tog projekta bit će otvoreno više tisuća novih radnih mjesta, a Srbija će postati najvažnije čvorište za distribuciju ruskog plina u srednju Europu, javio je Tanjug.
