Bh. građani koji su radni vijek proveli u Njemačkoj i tamo ostvarili mirovinu kao i zdravstveno osiguranje, u rodnoj zemlji, ukoliko imaju dvojno prebivalište, odnosno prebivalište i u Njemačkoj i u BiH, nisu u mogućnosti u potpunosti koristiti inozemno zdravstveno osiguranje.
Jedan od njih je i Drago Knezović iz Mostara, koji je od 1965. na privremenom radu u Njemačkoj i koji je tamo zaradio i mirovinu kao i zdravstveno osiguranje koje mu Njemačka produžuje svako šest mjeseci, odnosno dok je na boravku u BiH.
- Isto ne koristim jer mi nije prijeka potreba, no moju ženu je neki dan zaboljelo i s ovim obrascem njemačkog zdravstvenog osiguranja javio sam se na naše socijalno kako bih dobio tzv. “bolesnički list” koji se izdaje na osnovi obrasca koji imam od njemačkog osiguranja, no kazano mi je kako isto ne mogu prepisati jer imam dvojno prebivalište. Da bih mogao ostvariti svoja prava, rečeno mi je da odjavim prebivalište ovdje ili pak ono u Njemačkoj. Pitam se zašto kad ja sam ja državljanin ove zemlje, ovdje sam se rodio i živio, ovdje su moji preci, ja se ne želim toga odreći. Zanima me je li se ovo pravilo koristi samo u ovoj županiji ili je to na području cijele države? Koliko sam se ja raspitivao, samo je to kod nas. Nije samo ovo meni problem, nas ima dosta u Mostaru koji smo privremeno radili u Njemačkoj i od kojih se sad traži da se odreknemo prebivališta u BiH ili pak onoga u Njemačkoj, kazao je Knezović.
Navodi kako ovdje, ukoliko se odjavi, ne može funkcionirati bez osobne iskaznice, jer mu treba taj dokument i bez njega ne može, primjerice, ni otići na banku.
- Tko je donio taj zakon, zašto se moram odricati jednog od prebivališta? Mogu se ja i odjaviti u Njemačkoj, ali ako se odjavim, gubim pravo na određeni novčani iznos koji primam ukoliko sam prijavljen. Iako sam proveo veći dio života u Njemačkoj, nisam htio uzeti njihovo državljanstvo, nisam se želio odreći onoga odakle su moji preci. Sad me, radi zdravstvenog osiguranja, tjeraju odreći se državljanstava i otići izvan ove zemlje, kazao je Knezović.
Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje HNŽ-a su kazali za Dnevni list kako ovo pravilo vrijedi za područje čitave BiH te da nije to slučaj samo s ovim zavodom.
- U konkretnom slučaju, za osobe koje imaju stalno mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini, što je dokazano posjedovanjem osobne iskaznice, ne može se izdati “bolesnički list” jer se taj obrazac izdaje samo za vrijeme privremenog boravka u drugoj zemlji. Po našim propisima, jedna osoba ne može imati dva prebivališta. Da bi imali pravo na zdravstvenu zaštitu, postoje dvije mogućnosti za osiguranike, odjaviti se iz Bosne i Hercegovine i da kao njemački osiguranik koriste zdravstvenu zaštitu na osnovi “bolesničkog lista” u trajanju dopuštenog privremenog boravka u Bosni i Hercegovini, a koji ne može biti duži od godinu dana, ili ako se odluče da im prebivalište bude u Bosni i Hercegovini, potrebno je odjaviti se iz Njemačke i da ih nadležno njemačko tijelo prijavi kao svog osiguranika na zdravstveno osiguranje u Bosni i Hercegovini, pojasnio je glasnogovornik ZZO-a HNŽ-a Dalibor Ravić.
Podsjetio je da je sporazumom potpisanim sa SR Njemačkom, koji je Bosna i Hercegovina preuzela Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republički zakoni, («Službeni list R BiH», broj: 2/92) kao i svim sporazumima koje je Bosna i Hercegovina potpisala s drugim državama ili je preuzela ranije potpisane sporazume, regulirano da inozemni umirovljenici i članovi njihovih obitelji koji imaju stalno prebivalište u Bosni i Hercegovini koriste zdravstvenu zaštitu na osnovi zdravstvene iskaznice izdane u poslovnici zdravstvenog osiguranja koja je nadležna po mjestu prebivališta, a na osnovi obrasca prijave inozemnog nositelja osiguranja propisanog sporazumom.
- Inozemni umirovljenici i članovi njihovih obitelji, kao i drugi inozemni osiguranici koji u Bosni i Hercegovini privremeno borave, koriste zdravstvenu zaštitu na osnovi “bolesničkog lista” izdanog na osnovi odgovarajućeg obrasca inozemnog nositelja osiguranja. Korištenje zdravstvene zaštite na osnovi “bolesničkog lista” ograničeno je na hitnu medicinsku pomoć, što po njemačkim propisima uključuje i bolničko liječenje. Također je ograničeno i vrijeme trajanja osiguranja i veže se za razdoblje dopuštenog boravka u Bosni i Hercegovini, kazao je Ravić za Dnevni list.
