Bogati bogatiji, siromašni siromašniji

Euro je bogate europske zemlje učinio još bogatijim, a siromašne su postale još siromašnije - procjenjuju ekonomski analitičari.

U analizama opravdanosti uvođenja eura kao zajedničke europske valute, ekonomski portali navode da je prelazak na euro podijelio zonu eura na dva "tabora" - onaj koji je profitirao i onaj koji je dodatno ekonomski osiromašio.

Kada neka zemlja prelazi sa svoje valute na euro to automatski čini skupom proizvodnju unutar zemlje.

Kod siromašnijih zemalja "skaču" isplate radnicima, kao i plaće i proizvodna vrijednost produkcije. Istovremeno, smanjuje se rentabilnost proizvodnje i zemlja ekonomski postaje još slabija.

U bogatijim zemljama taj prelazak je drugačiji. Tako u Njemačkoj zajednička valuta omogućava da privuče radnike iz inozemstva, čini jeftinijom proizvodnju i samim tim jača ekonomiju.

Njemačka je, zbog toga, u trenucima velike ekonomske krize jedina bila su stanju da izdvoji milijarde eura i da istovremeno otpiše dio dugova državama poput Portugala, Grčke, Španjolske i Cipra.

Stručnjaci napominju da je u početku euro pomjerio svog konkurenta, nezaobilazni dolar , s "vladajuće pozicije".

Kada se pojavio euro, njegov tečaj bio je jednak tečaju dolara. Kasnije je čak dodatno skočio i dostigao razmjere od jednog i pol dolara. Ali, velika kriza pokazala je sve slabosti eura.

Ipak, za razliku od sve većeg broja skeptika među Europljanima, vlade članica EU i dalje vjeruju u euro. Tako će od sljedeće godine popis članova zone uvra popuniti novi član — Litva.

Litvanska vlada je, poput još nekih, bez obzira što se tome protivi veliki broj Litvanaca, pripremila prelazak na euro, dok su prodavaonice već spremile nove cjenike.