Nestaje li klasično telefoniranje? Brojke iz FBiH otkrivaju veliku promjenu u navikama građana

Dok se sve više svakodnevne komunikacije odvija putem interneta, klasični telefonski razgovori u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježe veliki pad. Samo u prvih devet mjeseci 2026. godine s fiksnih telefona ostvareno je 570 milijuna minuta razgovora manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U razdoblju od srpnja do rujna ove godine zabilježeno je 565 milijuna minuta razgovora putem fiksnih telefona, što je gotovo 30 posto manje nego godinu ranije. Za usporedbu, u trećem tromjesečju 2025. ostvareno je 806 milijuna minuta, odnosno čak 241 milijun više nego ove godine.

Istodobno se smanjuje i broj minuta razgovora putem mobilnih mreža, ali znatno sporije. Tijekom trećeg tromjesečja ostvareno je 449 milijuna minuta mobilnih poziva, uz godišnji pad od 4,1 posto. Nasuprot tome, broj SMS poruka porastao je za 3,4 posto, na 61 milijun.

Kada se zbroje fiksni i mobilni razgovori, u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je oko tri milijarde minuta, odnosno 619 milijuna minuta manje nego u istom razdoblju 2025. Pad je posebno izražen kod fiksne telefonije, koja bilježi godišnje smanjenje od 25,4 posto.

Istodobno, SMS poruke pokazuju suprotan trend. Od siječnja do rujna poslano ih je 186 milijuna, što je 14 milijuna više nego u istom razdoblju prošle godine.

Dodatno objašnjenje promjena u komunikacijskim navikama nude rezultati drugog istraživanja Federalnog zavoda za statistiku, objavljenog početkom listopada.

Prema tim podacima, 90,1 posto kućanstava u Federaciji BiH ima pristup internetu, dok je godinu ranije taj udio iznosio 85 posto. Internet je u prethodna tri mjeseca koristilo 88,3 posto ispitanih osoba, a čak 95,9 posto ispitanih korisnika interneta navelo je komunikaciju kao jednu od njegovih namjena.

Takvi podaci upućuju na promjenu načina komuniciranja, u kojoj internetske aplikacije poput Vibera, WhatsAppa i Messengera imaju sve važniju ulogu. Ipak, statistika ne pokazuje koliko je klasičnih poziva zamijenjeno razgovorima putem tih aplikacija.

Važno je naglasiti i da se podaci odnose na ukupno trajanje telefonskih razgovora, a ne na broj pojedinačnih poziva. Stoga se iz njih ne može zaključiti razgovaraju li građani rjeđe ili njihovi pozivi jednostavno traju kraće.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku za 2026. godinu zasad su preliminarni, no već sada jasno pokazuju da se tržište komunikacijskih usluga mijenja: klasična telefonija gubi minute razgovora, dok internet postaje sve dostupniji i važniji u svakodnevnom životu.