Maske, testovi, cjepiva

WHO se 'sjetio' okoliša: Golemi otpad covid bolnica prijeti okolišu

Procjenjuje se da je oko 87.000 tona osobne zaštitne opreme (PPE), ili ekvivalent težine nekoliko stotina plavih kitova, naručeno preko portala UN-a od sredine 2021. - od kojih je većina završila kao otpad.
Gospodarstvo / Ekologija | 01. 02. 2022. u 10:41 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nagomilane odbačene štrcaljke, korišteni kompleti za testiranje i bočice cjepiva u pandemiji covida-19 stvorili su desetke tisuća tona medicinskog otpada koji prijeti ljudskome zdravlju i okolišu, upozorava se u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije.

Taj materijal, od kojega dio može biti zarazan jer koronavirus može preživjeti na površinama, potencijalno izlaže zdravstvene radnike riziku od opeklina, uboda igala i bolesti izazvanim klicama.

Nezamisliva količina 

Zajednice u blizini loše upravljanih odlagališta također mogu biti pogođene kontaminiranim zrakom zbog spaljivanja otpada, loše kvalitete vode ili nametnika koji prenose bolesti, dodaje se.

U izvješću se poziva na reformu i ulaganja, uključujući smanjenje upotrebe ambalaže koja je izazvala navalu za plastikom te korištenje zaštitne opreme izrađene od materijala koji se može ponovno koristiti i reciklirati, prenosi Hina. 

Procjenjuje se da je oko 87.000 tona osobne zaštitne opreme (PPE), ili ekvivalent težine nekoliko stotina plavih kitova, naručeno preko portala UN-a od sredine 2021. - od kojih je većina završila kao otpad.

U izvješću se također spominje oko 140 milijuna testnih kompleta s potencijalom za stvaranje 2600 tona uglavnom plastičnog smeća i dovoljno kemijskog otpada da se napuni trećina olimpijskog bazena.

Štricaljke, igle, kutije 

Osim toga, procjenjuje se da je oko 8 milijardi doza cjepiva primijenjenih na globalnoj razini proizvelo dodatnih 144.000 tona otpada u obliku staklenih bočica, štrcaljki, igala i sigurnosnih kutija.

U izvješću WHO-a nisu navedeni konkretni primjeri gdje je došlo do najvećeg gomilanja, ali se referira na probleme kao što je ograničena obrada i odlaganje otpada u ruralnoj Indiji, kao i velike količine fekalnog mulja iz karantenskih objekata na Madagaskaru.

Čak i prije pandemije, oko trećine zdravstvenih ustanova nije bilo opremljeno za rukovanje postojećim količinama otpada, rekao je WHO. To je čak 60 posto u siromašnim zemljama, navodi se u izvješću.

Kopirati
Drag cursor here to close