Najnovije znanstveno istraživanje ukazuje na to da bi Zemljina klima mogla biti znatno osjetljivija na zagađenje stakleničkim plinovima nego što su predviđali dosadašnji klimatski modeli, što dodatno umanjuje izglede da će globalno zagrijavanje ostati ispod granice od 2°C.
Dok je poznato da staklenički plinovi zagrijavaju atmosferu, znanstvenici ističu da je ponašanje oblaka u toplijem klimatskom sustavu još uvijek nedovoljno istraženo. Oblaci, naime, mogu pojačati zagrijavanje kroz povratne efekte, čineći klimu još osjetljivijom na povećane koncentracije CO₂.
Trenutni modeli, koje koristi i Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene (IPCC), procjenjuju da bi udvostručenje ugljičnog dioksida moglo podići temperaturu za 2 do 5 stupnjeva, s prosjekom od oko 3°C.
Znanstvenici su analizirali podatke sa satelita koji mjere energetski disbalans Zemlje – odnosno razliku između topline koju planeta prima i zrači.
Rezultati su pokazali da klimatski modeli s blažim projekcijama više ne odgovaraju stvarnosti. Nasuprot tome, modeli koji predviđaju veći porast temperature bolje se slažu s opaženim podacima od 2001. godine.
Drugim riječima, izgledi da se globalno zagrijavanje zadrži ispod 2°C sve su manji. Prema ovoj analizi, porast globalne temperature iznad 2,9°C uslijed udvostručenja CO₂ sada se čini sve vjerojatnijim.
Istraživači ističu da se novi rezultati podudaraju s rekordnim temperaturama zabilježenima 2023. godine, i na kopnu i u morima. To dodatno potvrđuje kako bi povratni klimatski efekti mogli biti snažniji nego što se dosad pretpostavljalo.
Iako pojedini znanstvenici upozoravaju da satelitski podaci pokrivaju razmjerno kratak vremenski period i da prirodne varijacije također utječu na klimu, većina se slaže da nova analiza pruža snažan argument protiv previše optimističnih klimatskih scenarija.
Zbog toga stručnjaci pozivaju na hitno i odlučno smanjenje emisija stakleničkih plinova, uz poruku da svijet mora brzo reagirati kako bi se izbjegle najteže posljedice klimatskih promjena.
