Pomor ribe u Neretvi: Upozorenje znanstvenika se ostvaruje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Svi sedimenti koje vidite ovdje će biti blokirani branama. Sve ribe koje su tisućama godina plivale gore i dolje će biti blokirane i neće moći plivati. Pastrmke i sve druge vrste neće se moći kretati. To je kao da vam presiječem arterije", kazao je za Bljesak.info Ulrich Eichelmann, CEO Riverwatch.

Naime, s austrijskim znanstvenikom razgovarali smo početkom lipnja o izgradnji hidroelektrane u Ulogu. Tri mjeseca kasnije, došlo je do pomora ribe u nekoliko navrata na dionici od par kilometara, a na dužem dijelu vodotoka Neretve. Prema riječima mještana "prestao je život u rijeci".

Endemske vrste

Posljedica je to na koju su znanstvenici zajednički upozoravali, no njihove molbe i upozorenja nisu shvaćena ozbiljno. 

"Važno je identificirati ovdašnje riblje vrste kako bismo razumjeli kakve će posljedice imati hidroelektrana Ulog", kazao je za Bljesak.info znanstvenik s Boku univerziteta u Beču Kurt Pinter.

Bila je to, kazao nam je u lipnju, posljednja prilika za istraživanje riblje populacije i raznolikosti riba u gornjem toku rijeke Neretve. Tada je Pinter uzimao TNA i DNA uzorke te proučavao riblji fond.

"Mekousna pastrmka je vrlo posebna vrsta jer ju se može pronaći u samo nekoliko rijeka na balkanskom poluotoku. Neretva je jedna od glavnih rijeka gdje je ostalo još nekoliko riba i gdje je populacija još živa. To je jako mistična vrsta jer ju je jako teško pronaći, jako teško dobiti, uhvatiti, istraživati i samo je malo istraživanja napravljeno na ovoj vrsti i ona je endemska za ovu regiju. U cijelom svijetu ju je moguće pronaći samo u ovoj regiji i hidroelektrana će imati ogroman utjecaj na ovu vrstu. Može, možda voditi do izumiranja", kazao je tada Pinter.

Ekološka katastrofa?

Tri mjeseca kasnije, iz Centra za životnu sredinu upozoravaju na pomor ribe. Kako navode, izlaskom na teren utvrdili su da je dio toka rijeke Neretve kod mjesta Ulog zagađen, zbog čega je poslan i dopis inspekciji.

''Nekoliko zadnjih tjedana stanje Neretve je katastrofalno, to su nam rekli mještani, a to smo potvrdili i na terenu. Ovo sve liči na jednu ekološku katastrofu. Voda je totalno bijela i zagađena, ne znamo jesu li u pitanju neki aditivi ili nešto drugo, ali je izvjesno da sve dolazi s gradilišta HE Ulog. Događa se pomor ribe u vodi, a ostali živi svijet strada i u vodi i oko vode. Vidno je da ribe iskaču iz vode uslijed nedostatka kisika. Posljedice ovog zagađenja sigurno se mogu osjetiti i mnogo kilometara nizvodno, prema Bjelimićima i Glavatičevu. Potrebna je hitna reakcija i izlazak inspekcije na teren da bi se spriječila ova katastrofa. Dopis inspekciji smo danas poslali, nadamo se da će odmah reagirati'', rekao je koordinator kampanje "Sačuvajmo plave srce Europe" Vladimir Topić.

Da će se posljedice posebno osjetiti u Glavatičevu za Bljesak.info je prognozirao austrijski znanstvenik Ulrich Eichelmann.

"Puno ljudi u Glavatičevu (Konjic) živi od turističkog mušičarenja. Imaju te vrste mekousna pastrmka i pastrmka glavatica. Ljudi prevale velike udaljenosti iz cijele Europe kako bi mušičarili. Te vrste, vrlo vjerojatno neće preživjeti", naglasio je Eichelmann.

1.300 vrsta

Podsjetimo, gornji tok Neretve, uzvodno od gradilišta hidroelektrane Ulog, je visokovrijedno prirodno područje za koje je Centar za životnu sredinu u okviru regionalne kampanje Zajedno za rijeke, pokrenuo proces zaštite i koje u konačnici treba biti proglašeno zaštićenim prirodnim staništem.

Ovaj proces se trenutno vodi kod Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS.

Tijekom istraživanja koja su u više navrata provedena na rijeci Neretvi, u okviru navedenih kampanja, otkriveno je preko 1.300 vrsta. Od toga su 24 nove vrste za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za znanostu, od kojih je jedna i službeno potvrđena.

Analizirani fizičko-kemijski parametri vode ukazuju na izuzetnu čistoću vode te je svrstavaju u I kategoriju kvaliteta, a ovaj dio toka Neretve je i stanište brojnih endemskih vrsta poput jadranske potočne pastrmke i bjelonogog primorskog raka.

Podsjetimo, da su u Strausbourgu prošle godine, usvojene preporuke za BiH zbog negativnih utjecaja planiranih hidroenergetskih projekata na rijeci Neretvi, a na osnovu žalbe koju su podnijeli Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini s međunarodnim organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth.