Oliver Soldo: ''Godinama su iz komunale izvlačili novac za svoje potrebe''

''Bošnjaci su čitavo ovo vrijeme iz komunale crpili sebi poseban izvor prihoda. Je li to bilo za Velež, lokalne puteve ili politiku... Svako odugovlačenje s uspostavom zajedničkog komunalnog poduzeća značilo je svake godine milijun ili dva više njihovog izvlačenja za njihove potrebe'', izjavio je nekadašnji vijećnik u Gradskom vijeću Mostara i bivši ministar za pitanja branitelja HNŽ-a Oliver Soldo.

Gostujući podcastu ''Svjedok'', autora i voditelja generala Ilije Ile Vrljića, Soldo je govorio o višegodišnjim pokušajima restrukturiranja komunalnih poduzeća u Mostaru te, prema vlastitim tvrdnjama, razlozima zbog kojih taj proces nije proveden.

Trogodišnji pregovori o zajedničkom komunalnom poduzeću

Opisujući trogodišnje pregovore o uspostavi jedinstvenog komunalnog poduzeća po uzoru na uspješne modele, poput Varaždina, Soldo je rekao kako su, prema njegovim riječima, s bošnjačke strane postojali veliki otpori jer se nisu željeli odreći oko 200 radnika viška u ''Komosu'', dok je s hrvatske strane prepreku predstavljao tadašnji direktor ''Parkova'' Dragan Krtalić, koji nije podržavao ujedinjenje.

''Komos je imao 200 djelatnika viška i htjeli su sve svoje nagomilane probleme prebaciti u jedno poduzeće, dok su se Parkovi nakon stečaja očistili. S druge strane, Krtalić iz Parkova bio je velika kočnica jer nije htio nikakvo ujedinjenje. Na kraju, zbog tih otpora nismo uspjeli napraviti moderno i funkcionalno poduzeće s automatiziranom opremom. Kod nas je smeće problem, a u svijetu je resurs. Ovaj sustav na ovaj način jednostavno ne funkcionira i sve treba srušiti te napraviti potpuno novi sustav'', rekao je Soldo.

Od ilegale na Buni do prve crte bojišnice

Osim o komunalnim i političkim pitanjima, Soldo se prisjetio i svojih ratnih početaka. Kazao je kako se, kao gimnazijalac 1990. godine, uključio u rad Mladeži HDZ-a i organizaciju obrane na Buni pod vodstvom Mate Drljevića. Opisao je, kako navodi, pritisak gotovo 2.000 rezervista JNA koji su svakodnevno demonstrirali silu, dodajući da su službe KOS-a širile strah od ''ustaša'' kako bi opravdale okupaciju doline Neretve.

Govoreći o operaciji Lipanjske zore '92., rekao je da je sa suborcima sudjelovao u čišćenju terena od Pedagoškog fakulteta, pretrčavao Mahalu pod jakom paljbom te ušao u oslobođeni Heliodrom.

Posebno je istaknuo ulogu pripadnika Četvrte gardijske brigade Hrvatske vojske i HOS-a, koji su, prema njegovim riječima, na Buni izdržali višednevne topničke napade i zaustavili napredovanje srpskog oklopa.

Soldo je govorio i o teškom ranjavanju u minskom polju u studenome 1993. godine, kada je ostao bez noge.

Unatoč tome, nakon šest mjeseci vratio se u uniformu, a potom završio Fakultet poslovne informatike, prisjećajući se riječi jednog od svojih profesora da ''rat nije završio, nego se nastavlja drugim metodama''.

Kritike na račun revizije braniteljskih prava

Osvrćući se na razdoblje u kojem je bio ministar u Vladi HNŽ-a, Soldo je iznio kritike na račun tadašnjeg federalnog ministra Zukana Heleza i revizije braniteljskih prava.

''Revizija koju je provodio Helez bila je čisto pravno nasilje s ciljem da se tadašnja politička alijansa osveti HVO-u i slomi hrvatski narod. Iživljavali su se nad braniteljima umjesto nad onim liječnicima i pravnicima koji su stvorili lažne ratne invalide'', rekao je.

Govoreći o svom mandatu, izdvojio je donošenje novog Zakona o dopunskim pravima branitelja, pokretanje programa braniteljskog poduzetništva i zadrugarstva, besplatno uknjiženje stanova za obitelji poginulih branitelja i stopostotne ratne vojne invalide te uvođenje preventivnih liječničkih pregleda za braniteljsku populaciju.

Prisjećanje na Juru Brkića

Na kraju emisije Soldo se prisjetio ratnog zapovjednika s Bune Jure Brkića, koji je, kako je naveo, dvadeset godina nakon rata, kao podstanar bez ostvarenog prava na mirovinu, počinio samoubojstvo.

Taj je događaj opisao kao šamar i opomenu društvu da dostojanstvo stvarnih branitelja mora biti sačuvano.