Gdje je zapelo?

​Mostar: Dvije godine ničega

Nakon objave da je formiran predmet, oglasio se i nekadašnji gradonačelnik Ljubo Bešlić koji je rekao da je sve stvar politike.
Gospodarstvo / Ekologija | 18. 02. 2021. u 09:50 R.I. | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije još uvijek vodi istragu i provodi istražne radnje protiv više osoba, zbog postojanja osnova sumnje da bi počinili kazneno djelo Nesavjestan rad u službi iz članka 387. KZ FBIH u vezi sa kaznenim djelom Onečišćenje okoliša iz čl. 303. KZ FBIH i  kaznenim djelom Nepoduzimanje mjera zaštite pri radu iz čl. 285. KZ F BIH, a u vezi s kaznenom prijavom da mulj s prečistača sadrži materije koje su opasne po život i zdravlje ljudi.

Rečeno je to iz kantonalnog tužiteljstva na upit o predmetu kojeg su protiv bivšeg mostarskog gradonačelnika Ljube Bešilća i drugih gradskih dužnosnika još prije dvije godine podnijele nevladine organizacije.

Čekanje

Marin Bago, aktivist udruge Futura, koja je s mrežom organizacija 'Naše društvo' podnijela prijavu, kaže kako sve njihove prijave čekaju.

''Dokumente su sakrivali u Gradskoj upravi i Vodovodu. U dokumentima je jasno i da je mnogo toga deponirano na Uborku pored još drugih nezakonitih materija. Nakon toga, deponija gubi dozvolu. Još malo pa će dvije godine kako je čitav taj proces krenuo'', kaže Bago za Bljesak.info.

Nakon objave da je formiran predmet, oglasio se i nekadašnji gradonačelnik koji je rekao da je sve stvar politike.

''Kao mnoge priče u Mostaru piralen je priča koja nema nikakvo uporište. Sve je krenulo informacijama iz nevladine udruge. Njihovom tvrdnjom stvorila se jedna suluda priča da pročistač u Mostaru truje narod. Da pročistač treba prestati s radom i da ponovno sve ide neprečišćeno u rijeku Neretvu, jer je mulj s pročistača po njihovim navodima bio odložen na deponiju, i da sadrži piralen”, rekao je Bešlić.

No, afera s piralenom se pretvorila u sapunicu jer su analize mostarskog mulja pokazale kako nitko u BiH to ne može utvrditi a kad je stigao nalaz iz Zagreba pokazalo se kako nešto na njemu ne štima s datumom. Potom je zatraženo novo vještačenje, a Bešlić sada, kako neslužbeno doznajemo, tvrdi kako ima nalaze da piralena nema. Građanima, koji su i zaboravili da ih možda netko truje, nitko ništa nije rekao.

Famozni mulj

''Očito da je nečija želja da se u Neretvu izravno izlijevaju nečiste vode, a ne nikako da odlazi čista voda. Međutim, ako je pozadina želja da se održe izbori onda su naišli na krivu adresu i nije potrebno gurati problem u Mostar. Mnogi to iz Sarajeva guraju u Mostar, a mislim da oni imaju druge ciljeve, koji su krupne političke prirode i sigurno ima raznih aktera u tome'', ispričao je Bešlić o piralenu.

Podsjećamo, mreža nevladinih organizacija iz Mostara "Naše društvo" još je u siječnju 2019. godine podnijela krivične prijave protiv pet osoba iz sustava komunalne djelatnosti, uključujući i tadašnjeg gradonačelnika, optužujući ih za netransparentno trošenje oko 105 milijuna maraka tijekom sedam godina u oblasti komunalne potrošnje.

Naime, krajem svibnja 2019. godine pojavila se priča o piralenu. Tako je među opasnim tvarima u mulju s pročistača, koji još uvijek ne radi u punom kapacitetu niti je Švedskoj pojašnjeno gdje je utrošen donirani novac, nalazi piralen , a sve se pak odlagalo na deponiji komunalnog otpada Uborak. Iako se tvrdilo da to nije točno, papiri s Uborka dokazali su kako se mulj odlagao na toj deponiji.

Još je toga na čekanju

Bago napominje i to kako ovo nije jedini slučaj koji je ''na čekanju'' i da se radi o ogromnoj količini novca za koju treba utvrditi način trošenja.

''Pored ovog procesa, ušli smo u treću godinu istrage na osnovu krivične prijave protiv Ljube Bešlica, Izeta Šahovića i ostalih iz Gradske uprave i Komunalnog. Treću godinu čekamo rezultate tužbe protiv Rade Bošnjaka, direktora ZZO jer je odbio pokazati dokumente u kojima piše kome i kako plaća zdravstvene usluge u naše ime. Za sve tri krivične prijave još uvijek nema nikakvih rezultata. I nakon prijava i tužbi potroši se oko 200 milijuna maraka godišnje, uzimajući u obzir koliki je proračun Zavoda, Grada Mostara, projekti, krediti i ostalo. Dakle, u zadnjih deset godina govorimo o oko dvije milijarde maraka. Nema niti jedne zemlje u svijetu koja bi ostala imuna na ove informacije osim HNŽ-a, Grada Mostara i BiH. Apeliramo na sve domaće međunarodne institucije da stanu na stranu pravde i građana Mostara i HNŽ-a u da zaštite naše zdravlje i interese'', rekao je Bago za Bljesak.info.

Podsjećamo, nakon ustoličenja novog gradonačelnika i napokon dočekanog Gradskog vijeća poručeno je kako će prvi zadatak biti rješavanje problema Uborka.

Kopirati
Drag cursor here to close