Američke carine na automobile će najviše pogoditi azijske proizvođače, piše Bloomberg. Prema izračunu analitičke kuće Jato Dynamics, najpogođeniji će biti proizvođači poput Mazde, Subarua i General Motorsa. Opskrbni lanci isprepleteni su, a proizvodnja automobilskih tvrtki raširena je po cijelom svijetu. Od europskih grupacija, carine će najviše pogoditi Stellantis, grupu BMW i Mercedes-Benz.
Od marki, najosjetljivije su ekskluzivne marke koje prodaju manji broj automobila, ali ostvaruju velik dio prihoda na američkom tržištu.
Najovisniji o SAD-u su Maserati, koji ondje ostvaruje 42 posto prodaje, te Lamborghini i McLaren s po 32 posto. Više od četvrtine prihoda u SAD-u ostvaruju Bentley, Aston Martin i Rolls-Royce. Ferrari s druge strane ostvaruje oko 25 posto svojih prihoda preko bare.
Mercedes i BMW su manje izloženi jer imaju veću proizvodnju u SAD-u.
Američke carine nemaju izravan utjecaj na europske potrošače. No posredno bi moglo doći do preusmjeravanja automobila proizvedenih u Europi, koji zbog viših cijena više ne bi bili konkurentni u SAD-u.
"Moguće je da bi proizvođači pokušali prodati višak automobila na drugim tržištima, uključujući i Europu, možda uz popuste", rekao je Bogoljub Marković, direktor Amadeus Consultinga.
Ferdinand Dudenhöffer, direktor instituta Center for Automotive Research (CAR), ne vjeruje u taj scenarij.
"Ako carine budu visoke, jednostavno će se manje izvoziti u SAD, a veći fokus staviti na SUV-ove ondje'', rekao je i dodao kako budućnost nije u SAD-u, već u Aziji.
"Povećat će se ulaganja u Kinu, Indiju, Vijetnam i ostala azijska tržišta", prognozira.
"Treba uzeti u obzir i visoke logističke troškove međukontinentalnog premještanja, pa procjenjujem da će europski proizvođači kratkoročno radije prodati automobile koji su već na skladištu u SAD-u, na tom tržištu, čak i s nultom ili negativnom maržom, nego ih prebacivati na druge kontinente", objašnjava profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani Matej Lahovnik.
Dugoročno očekuje da će, s obzirom na postojeće proizvodne kapacitete i slabiju potražnju u SAD-u, proizvođači pokušati ojačati svoju poziciju na drugim tržištima.
"Naravno, posebno na tržištu Europske unije. To će vjerojatno pokušati ostvariti kroz prodajne akcije, a i zbog očekivanih protumjera u odnosu na skuplje automobile iz SAD-a", ističe Lahovnik.
Ne bi to bio prvi put da europske kompanije ponude domaćem tržištu automobile koji se nisu mogli prodati u SAD-u. Prije nešto manje od deset godina, Volkswagen je potresao dizelski skandal.
U SAD-u je 2016. godine zabranjena prodaja Cayennea s dizelskim motorom. Vozila su se tada nudila uz velike popuste, no svejedno ih nisu uspjeli sve prodati.
Neki su na kraju pronašli kupce u Europi. Porsche je tada procijenio da će ih povratak u Europu i prilagodba tržištu koštati manje nego prodaja u SAD-u s velikim popustima.
Carine će najviše pogoditi japanske i južnokorejske proizvođače. Mogu li se ti automobili preusmjeriti na europsko tržište? Dudenhöffer misli da ih u Europi nećemo vidjeti.
Procjenjuje da će se proizvodni kapaciteti prilagoditi u Aziji i da će se pokušati povećati proizvodnja u Europi, "ali bez automobila namijenjenih američkom tržištu, jer oni ne odgovaraju europskim kupcima. U Europi automobili moraju biti manji i imati manju potrošnju goriva".
Dudenhöffer očekuje niže cijene električnih automobila. No to neće biti rezultat američkih carina ili labavijih propisa, već općih tržišnih trendova.
Europska potrošačka organizacija (BEUC) je nakon najave Europske komisije o dvogodišnjem odgađanju strožih pravila o emisijama CO₂ upozorila da će električni automobili postati skuplji i manje dostupni.
Proizvodnja koja troši puno energije, uključujući i proizvodnju aluminija, ključnog za autoindustriju, seli se izvan EU-a. Trump je, prema Lahovniku, samo dio problema. Drugi dio je Europska komisija sa svojom radikalnom politikom zelenog prijelaza i odlukom da od 2035. u EU-u više neće biti dozvoljena proizvodnja automobila s unutarnjim sagorijevanjem, iako je jasno da europska energetska mreža i infrastruktura za to nisu spremne, kaže Lahovnik.
Ako bi SAD i EU postigli sporazum o ukidanju carina na automobile proizvedene u SAD-u, mogli bi pojeftiniti brojni modeli. Ne samo Fordovi modeli Mustang i pickupovi, već i automobili europskih proizvođača koji se proizvode u SAD-u.
U slučaju ukidanja carina mogli bi pojeftiniti Mercedesovi modeli GLE i GLS, BMW-ovi SUV-ovi X3, X4, X5, X6, X7 i XM.
Koliko bi pojeftinjenje iznosilo u slučaju ukidanja 10-postotne carine? To bi ovisilo o proizvođačima i o tome hoće li to pojeftinjenje prenijeti na potrošače ili ga zadržati kao veću maržu, piše Bloomberg.
