Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Od Splita do srednje Bosne

Kupres privlači turiste, ali što je s punionicama za električne automobile?

Čitatelj upozorava na problem javnih punionica od Splita preko Kupresa do srednje Bosne. Koliko je punjača dostupno vozačima?

Dok broj električnih vozila u Bosni i Hercegovini postupno raste, pitanje dostupnosti javnih punionica sve je izraženije. Čitatelj Bljesak.info upozorio je na probleme pri planiranju putovanja od Splita preko Livna i Kupresa prema srednjoj Bosni, ističući kako pojedine turistički važne destinacije još nemaju dovoljno jasno razvijenu i pouzdanu infrastrukturu za punjenje električnih automobila.

Planiranje putovanja električnim automobilom kroz pojedine dijelove Bosne i Hercegovine može predstavljati izazov, osobito kada je riječ o pronalasku javno dostupnih i pouzdanih punionica.

Na taj problem redakciju Bljesak.info upozorio je čitatelj koji je, planirajući putovanje iz Splita prema srednjoj Bosni, pokušao pronaći odgovarajuća mjesta za punjenje vozila na pravcu preko Livna, Šuice, Kupresa, Bugojna, Travnika, Viteza i Busovače.

Kako navodi, neugodno ga je iznenadilo koliko je teško pronaći pouzdano potvrđene informacije o javnim punionicama na toj prometnoj relaciji.

"Želim skrenuti pažnju na ozbiljan nedostatak javne infrastrukture za punjenje električnih vozila na pravcu od Splita prema srednjoj Bosni, posebno preko Livna, Šuice, Kupresa, Bugojna, Travnika, Viteza i Busovače", ističe čitatelj u pismu upućenom redakciji.

Kupres kao primjer neiskorištenog potencijala

Posebno se osvrnuo na Kupres, poznato turističko odredište koje tijekom zimskih mjeseci privlači skijaše i brojne posjetitelje iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te dijaspore.

Smatra kako bi upravo takva mjesta trebala imati jasno označene i pouzdano dostupne javne punionice za električne automobile.

"Posebno je neobično da turističko mjesto poput Kupresa, sa skijalištima, hotelima i posjetiteljima iz Hrvatske i dijaspore, nema jasno razvijenu i lako dostupnu mrežu punjenja", navodi čitatelj.

Pritom naglašava kako razvoj infrastrukture ne mora nužno početi velikim ulaganjima u najskuplje i najbrže punionice.

"Ne tražim da svako mjesto odmah dobije skupe ultrabrze punionice. Za početak bi i nekoliko javnih AC priključaka od 11 ili 22 kW kod hotela, restorana i parkirališta bilo korisno. Na važnim tranzitnim lokacijama opravdano je razmotriti i DC punionice", predlaže.

Punionice nisu samo pitanje električnih automobila

Osim samih vozača električnih vozila, razvoj infrastrukture za punjenje mogao bi donijeti korist i lokalnom gospodarstvu.

Tijekom punjenja automobila putnici se mogu zadržati u restoranima, kafićima, trgovinama i drugim ugostiteljskim ili turističkim objektima.

Takva praksa osobito je zanimljiva za manje sredine koje se nalaze na prometnim pravcima prema turističkim destinacijama.

"Ovo nije samo pitanje vozača električnih vozila. Tijekom punjenja putnici bi mogli ručati, kupovati i koristiti lokalne turističke usluge. Zbog nedostatka infrastrukture taj potencijal ostaje neiskorišten", upozorava čitatelj.

Dok AC punionice manje snage mogu biti prikladne za dulja zadržavanja, primjerice tijekom ručka, razgledavanja ili boravka u hotelu, brže DC punionice posebno su važne na tranzitnim pravcima na kojima vozači žele nastaviti putovanje nakon kraće stanke.

U BiH registrirano 989 električnih vozila

Pitanje razvoja infrastrukture dolazi u trenutku kada broj električnih vozila na bosanskohercegovačkim cestama postupno raste, iako je njihov udio u ukupnom voznom parku i dalje vrlo nizak.

Prema podacima BIHAMK-a, na kraju 2025. godine u Bosni i Hercegovini bilo je registrirano 989 potpuno električnih cestovnih vozila različitih kategorija, u odnosu na 763 godinu ranije.

Istodobno je u BiH tijekom 2025. bilo registrirano ukupno 1.355.856 cestovnih vozila.

To znači da su potpuno električna vozila činila tek oko 0,073 posto ukupnog registriranog voznog parka.

Zanimljivo je i da je, unatoč rastu ukupnog broja registriranih električnih vozila, njihov godišnji uvoz zabilježio pad.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, tijekom 2025. godine uvezeno je 207 električnih vozila, dok ih je godinu ranije uvezeno 230.

Za usporedbu, u istom razdoblju uvezeno je 3.743 hibridnih vozila, što pokazuje da su automobili s kombiniranim pogonom znatno zastupljeniji među uvezenim vozilima.

Vlasnici električnih automobila iz Bosne i Hercegovine, kao i svi putnici koji nas posjećuju, lokacije punionica, njihovu dostupnost, snagu i vrste priključaka mogu provjeriti putem interaktivne karte dostupnoj na stranici Charge.ba.

Koliko BiH zapravo ima javnih punionica?

Dok su podaci o registriranim vozilima dostupni kroz službene statistike, stanje infrastrukture za punjenje znatno je teže precizno prikazati.

U medijskim izvještajima tijekom 2025. godine spominjala se procjena od približno 500 punionica u Bosni i Hercegovini. Međutim, bez jedinstvenog i javno dostupnog registra teško je potvrditi koliko je takvih lokacija doista dostupno svim vozačima.

Važno je razlikovati javne punionice, privatne uređaje namijenjene gostima hotela ili korisnicima pojedinih objekata te punionice koje su evidentirane na internetskim kartama, ali njihova trenutačna dostupnost nije potvrđena.

Također, jedna lokacija može imati više priključaka, zbog čega broj punionica, uređaja i priključaka ne mora biti jednak.

Za vozače električnih automobila nije presudno samo postoji li punionica na karti, nego i radi li, može li joj se pristupiti bez posebnih uvjeta, koji način plaćanja prihvaća te kolikom snagom omogućuje punjenje.

Upravo na potrebu jasnijih i pouzdanijih informacija upozorava i čitatelj Bljesak.info.

Inicijative već upućene općinama

Čitatelj navodi da se nije zadržao samo na ukazivanju na problem, nego je već poduzeo konkretne korake prema lokalnim vlastima.

"Već sam uputio inicijative općinama Vitez, Busovača, Kupres i Tomislavgrad, uključujući poseban prijedlog za Šuicu", ističe.

Od lokalnih vlasti, turističkih zajednica i potencijalnih investitora očekuje se jasniji odgovor na pitanje razvoja infrastrukture koja bi mogla koristiti i lokalnom stanovništvu i posjetiteljima.

Pritom bi posebno bilo korisno utvrditi koliko javnih AC i DC punionica postoji na prometnom pravcu od Livna preko Kupresa i Bugojna prema srednjoj Bosni, koje su od njih operativne te postoje li konkretni planovi za nova ulaganja.

Hoće li turističke destinacije prepoznati priliku?

Razvoj infrastrukture za električna vozila nije važan samo za zemlje s velikim brojem registriranih električnih automobila.

Bosna i Hercegovina nalazi se i na prometnim pravcima kojima prolaze strani vozači, uključujući turiste iz država u kojima su električna vozila znatno zastupljenija.

Zbog toga nedostatak pouzdanih javnih punionica može predstavljati ograničenje i za posjetitelje koji kroz BiH samo prolaze ili se u pojedinim mjestima zadržavaju nekoliko dana.

Primjer Kupresa, ali i drugih mjesta na pravcu prema srednjoj Bosni, otvara pitanje mogu li lokalne zajednice, turističke organizacije i privatni sektor zajednički razvijati infrastrukturu koja bi istodobno olakšala putovanja i povećala potrošnju u lokalnom gospodarstvu.

Čitatelj je od redakcije Bljesak.info zatražio da se otvori pitanje stvarne dostupnosti javnih punionica, planova nadležnih općina i zainteresiranosti mogućih investitora.

Koliko punionica na ovoj relaciji doista radi, gdje ih vozači mogu koristiti bez ograničenja i planira li se njihovo proširenje, pitanja su na koja bi nadležne institucije i lokalne zajednice trebale ponuditi konkretne odgovore.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO