Više od milijun građana rođenih na Kosovu živi u inozemstvu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kosovska agencija za statistiku i Populacioni fond Ujedinjenih naroda Kosovo (UNFPA) održali su debatu na temu “Migracije - Uspeh za poduzetnike, napredak za državu“, javlja Anadolija.

Više od milijun u inozemstvu

Prema službenim podacima iznesenim na ovoj debati više od milijun ljudi rođenih na Kosovu od 1948. do 2022. godine živi u inozemstvu.

Direktor Kosovska agencija za statistiku Ilir Berisha rekao je da je migracija globalni izazov u kojem se milijuni ljudi u svijetu sele iz različitih društvenih, političkih i kulturnih razloga. Istaknuo je da se 2022. godine oko milijun ljudi u svijetu iselilo iz svojih zemalja zbog političkog progona, kršenja ljudskih prava ili čak ekstremnih diktatura.

Berisha je rekao da ovaj fenomen prati Kosovo desetljećima, dok su prije rata migraciju izazivali politički faktori progona, a poslije rata 1999. godine socijalno-ekonomski faktori.

“Na osnovu najnovijih procijena Agencije za statistiku Kosova u 2021. godini, Kosovo je imalo negativan saldo za 38.606 ljudi. Broj dolazaka iz inozemstva bio je 4.221 osoba, dok je 42.726 ljudi otišlo s Kosova“, naglasio je Berisha.

Važne investicije 

Dodao je da je pozitivna strana kosovske migracije povezanost građana Kosova s domovinom, čak i nakon što su se naselili u raznim europskim zemljama, kao i investicije koje donose na Kosovo sa više od milijardu eura godišnje.

Visare Mujko Nimani iz UNFPA-Kosovo rekla je da se svake godine primjećuje porast migracije kosovskih građana, počevši od liječnika preko drugih profesionalnih profila.

Nimani je istaknula da u cilju sprečavanja migracije treba promijeniti neke socijalne politike na Kosovu, posebno za žene.

“Više od polovine stanovništva, tačnije među ženama, imamo veliki broj nezaposlenih i smatramo da se potencijal polovine stanovništva ne koristi i smatramo da bi se pitanjem zapošljavanja žena trebalo ozbiljnije pozabaviti. Omogućavanje fleksibilnijeg radnog vremena, zatim politike za dnevni boravak, za brigu i o deci i o starima, čiji teret u našim porodicama uglavnom snosi žena“, naglasila je Nimani.

Na debati je spomenuto da razlozi za migraciju mogu biti ekonomski ili zdravstveni, ali najviše bolji uvjeti za život.