Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Gorski Karabah

UN prvi put u 30 godina ušao u ovu zemlju: Dolazak velikog broja izbjeglica prijeti humanitarnom krizom

Armenija, čije je stanovništvo pravoslavne vjeroispovijesti, nedjelju je proglasila danom molitve za Gorski Karabah.

Glasnogovornik azerbajdžanskog predsjedništva rekao je za agenciju AFP da je misija UN-a stigla "u nedjelju ujutro", a njezina je prvenstvena zadaća procijeniti humanitarne potrebe na licu mjesta.

Armensko stanovništvo napustilo enklavu

Armenska separatistička vlast koja je kontrolirala Gorski Karabah tri desetljeća kapitulirala je i položila oružje prošli tjedan nakon munjevite 24-satne ofenzive kojom je Azerbajdžan osvojio taj teritorij koji mu po međunarodnom pravu pripada, no bio je nastanjen pretežito Armencima.

Proteklih dana poginulo je 600 ljudi tijekom ofenzive i nakon nje, javlja Hina.

Enklavu je gotovo potpuno napustilo armensko stanovništvo i registriran je dolazak više od 100.000 izbjeglica koji su ušli u Armeniju u strahu od odmazde i etničkog čišćenja, unatoč pozivima službenog Bakua da ostanu.

Humanitarna kriza

Dolazak tako velikog broja izbjeglih u Armeniju prijeti humanitarnom krizom. Armenija, čije je stanovništvo pravoslavne vjeroispovijesti, nedjelju je proglasila danom molitve za Gorski Karabah. Crkve su zvonile u cijeloj zemlji, a poglavar Garegin II. slavio je misu u katedrali blizu glavnog grada Erevana.

Prihvat izbjeglica odvija se otežano, a protivnici armenskog premijera Nikola Pašinjana, koji ga optužuju za pasivnost i kukavičluk prema Moskvi, koja je trebala štititi saveznicu Armeniju, u subotu su ponovno na ulici tražili njegovu ostavku.

Armenski separatisti Gorskog Karabaha koji su primali vojnu i ekonomsku pomoć Erevana tijekom tri desetljeća opirali su se vladi u Bakuu nakon raspada Sovjetskog Saveza i dvaput su ratovali s Azerbajdžanom od 1988. do 1994. te u jesen 2020., kada je Azerbajdžan uspio vratiti velike dijelove enklave.

POVEZANO