Ukrajina s Krima povukla obalnu stražu; Proruske snage, bez prolijevanja krvi, zauzele Krim

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zapovjednik ukrajinske mornarice Denis Berezovski priklonio se danas proruskim vlastima u Krimu, dan nakon što ga je na to mjesto postavio vršitelj dužnosti predsjednika Ukrajine Aleksandar Turčinov.

Berezovski je u televizijskom obraćanju iz krimskog sjedišta Ruske crnomorske flote poručio da se zakleo na vjernost narodu Krima, prenio je AP.

- Ja, Denis Berezovski prisežem na vjernost narodu Krima i preuzimam na sebe obvezu da ga štitim, kao što propisuje zakon - izjavio je Berezovski, a prenosi Glas Rusije.

Ukrajinska Autonomna Republika Krim potvrdila je danas da je većina ukrajinskih vojnih postrojbi stacioniranih na Krimskom poluotoku izrazila podršku legitimno izabranim proruskim vlastima.

Ukrajinsko ministarstvo obrane negiralo je ranije izvještaje ruskih medija o mirnom preuzimanju vojnih postrojbi od snaga lojalnih krimskoj vladi, izvještava RIA Novosti.

Krimske vlasti, međutim, danas su istaknule da je većina ukrajinskih postrojbi stala na stranu proruskih snaga "bez ijednog ispaljenog metka", upozoravajući zapovjednike nekoliko postrojbi koje su ostale vjerne Kijevu da će biti podvrgnuti krivičnoj odgovornosti ukoliko odbiju da se predaju.

- Upozoravam zapovjednike koji primoravaju svoje potčinjene da preduzimaju nelegalne akcije, da će biti kažnjeni prema postojećim zakonima - navodi se u priopćenju krimskog premijera Sergeja Aksenova.

Krimska vlada je prethodno priopćila da je desetak vojnih brodova ukrajinske mornarice napustilo pomorsku bazu u Sevastopolju, očigledno po naređenju iz Kijeva, prenosi Tanjug.

---

Ukrajina je iz dviju luka na Krimu povukla brodove obalne straže i u nedjelju ih preselila u druge baze na Crnome moru, što je znak da ruske snage završavaju svoju operaciju preuzimanja toga poluotoka.

U ukrajinskome se priopćenju kaže kako su brodovi obalne straže iz luka Kerča i Sevastopolja preseljeni u Odesu i Mariupolj.

"Stanje na ukrajinskim granicama stabilno je, osim na Krimu", kaže se u priopćenju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je kako ima pravo na invaziju na Ukrajinu radi zaštite ruskih državljana.

Ruske su snage zauzele Krim u kojem je ruska vojna baza Sevastopolj, ali u druge dijelove Ukrajine ne ulaze.

Tri bivša predsjednika Ukrajine, Leonid Kravčuk, Leonid Kučma i Viktor Juščenko, dali su zajedničku izjavu.

"Pozivamo parlament Ukrajine da odmah održi sjednicu, proglasi mobilizaciju i bude spreman braniti našu zemlju. Parlament treba da se odrekne Sporazuma sa Rusijom u Harkovu. Ukrajinske vlasti odmah bi trebalo da potpišu ugovor o suradnji sa Europskom unijom", navode bivši predsjednici Ukrajine.

Širom zemlje otvoreni su regrutacijski centri. Ukrajina ima vojni kapacitet oko 6,8 milijuna vojnika, javlja iz Kijeva reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo.

Na glavnom trgu u Kijevu okupilo se desetine tisuća demonstranata. Prisutnima se objavio i bivši gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili, koji je kazao da ne vidi strah među Ukrajincima.

Američki državni tajnik John Kerry u nedjelju je osudio "nevjerojatni ruski čin agresije" na Ukrajinu i zaprijetio "vrlo ozbiljnim posljedicama" tog čina, uključujući i sankcije koje bi uveli SAD i ostale zemlje kako bi Rusiju gospodarski izolirali.

"Naprosto se u 21. stoljeću ne ponašate po modelu iz 19. stoljeća, vršeći invaziju na drugu zemlje na temelju potpuno lažnog izgovora", kazao je Kerry u emisiji CBS-a "Face the Nation".

Dodao je, međutim, da Rusija još uvijek ima na raspolaganju cijeli niz dobrih odabira koji mogu smanjiti napetosti.

Poručio je da su zemlje kluba G8 i neke druge zemlje spremne učiniti sve što mogu da izoliraju Rusiju.

U poslijepodnevnim bi se satima u Beču trebao održati hitni sastanak Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, a britanski ministar vanjskih poslova William Hague na putu je za Kijev gdje će pokušati smiriti situaciju.

Papa Franjo je u nedjelju tijekom angelusa pozvao strane u Ukrajini da prevladaju "nesporazume", a od međunarodne je zajednice zatražio da učini sve na promicanju dijaloga.

Papa je vjernike na Trgu sv. Petra pozvao da mole za Ukrajinu i poželio da "sve strane u zemlji rade na prevladavanju nesporazuma" te da "međunarodna zajednica podrži svaku inicijativu koja zagovara dijalog i sklad".

Katolici su brojniji na zapadu Ukrajine koja je proeuropski orijentirana, dok pravoslavni kršćani čine većinu na istoku zemlje koji naginje Rusiji.

Papin poziv je uslijedio nakon prijetnje Rusije da će vojno intervenirati u Ukrajini, posebice na Krimu, zbog čega na Zapadu sve više jača bojazan od podjele zemlje.