Ukrajina i Amerika zadovoljni, Rusiji prerano

Ruski i ukrajinski dužnosnici sastali su se jučer u Abu Dhabiju na prvim mirovnim pregovorima od veljače, dok su izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa pokrenuli novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini.

Američki državni tajnik Marco Rubio opisao je sastanak, održan uz posredovanje SAD-a, kao vrlo produktivan, ne iznoseći dodatne pojedinosti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovore je ocijenio ''konstruktivnima i prilično sadržajnima'', navodeći kako su obuhvatili humanitarna i sigurnosna pitanja.

Zarobljenici prioritet

Obraćajući se novinarima kasnije u Danskoj, Zelenski je rekao da je zadovoljan porukama koje prima od dvojice američkih predsjedničkih izaslanika, Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera.

''Vidim promjene. Vrlo sam sretan zbog onoga što čujem'', rekao je Zelenski.

Na društvenoj mreži X naveo je kako je oslobađanje ratnih zarobljenika prioritet te da se detaljno razgovaralo o sadržaju sigurnosnih jamstava za Ukrajinu i temeljima koji bi osigurali njihovo dugoročno funkcioniranje.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergei Ryabkov izjavio je kako je prerano za procjenu ishoda sastanka uoči drugog dana pregovora zakazanog za srijedu.

Sastanak je uslijedio nakon kontakata koje je Washington posljednjih tjedana imao s objema stranama, a Kushner je rekao kako su oni pridonijeli smanjenju razlika između njihovih stajališta.

''Ohrabreni smo konstruktivnim razgovorima danas'', napisao je Kushner na društvenoj mreži X nakon završetka prvog dana pregovora.

Dodao je kako američka strana radi na okončanju rata i uspostavi sigurnosnih aranžmana nužnih za suverenu, sigurnu i prosperitetnu Ukrajinu, kao i za trajan mir u Europi.

Duboke razlike i dalje prisutne

Unatoč javnom optimizmu Donalda Trumpa, dvije zaraćene strane i dalje su daleko od dogovora o mogućem mirovnom sporazumu, više od četiri i pol godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju punog opsega na Ukrajinu.

Ruske snage kontroliraju oko petine ukrajinskog teritorija, ali teritorijalna pitanja nisu jedina prepreka. Među ključnim temama su buduća sigurnosna jamstva, koja traže obje strane, te zahtjevi Moskve da Ukrajina zadrži neutralni status i ne pristupi NATO-u.

Trump je pojačao pritisak na Kijev kako bi postigao sporazum, poručivši da je vrijeme da Ukrajina okonča rat ili se suoči s ''vrlo lošom stvari''. Prošlog tjedna rekao je da je rat blizu okončanja kroz ''veliki, lijepi sporazum'', iako je i ranije više puta najavljivao pomake koji se nisu ostvarili.

Moskva traži širi sigurnosni okvir

Ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov naglasio je kako Moskva daje prednost pregovorima o široj europskoj sigurnosnoj arhitekturi prije rješavanja konkretnih pitanja povezanih s ratom.

''Ideja da se prvo definiraju jasni parametri buduće sigurnosne arhitekture, a tek potom pristupi rješavanju samog rusko-ukrajinskog sukoba, potpuno je razumna'', rekao je Lavrov u Moskvi.

Zelenski je novinarima kazao kako ima ozbiljne rezerve prema prijedlozima o novoj sigurnosnoj arhitekturi.

''Vrlo smo oprezni prema toj temi jer nitko zapravo ne razumije sto posto što oni žele. Svi su spremni za dijalog. Prvo, zaustaviti rat u Ukrajini. Drugo, sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Treće, možda razgovarati o sigurnosti u Europi i svijetu'', kazao je.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u ponedjeljak, 9. studenoga, kako bi širi sigurnosni pregovori trebali uslijediti tek nakon prekida vatre. Lavrov je odbacio mogućnost primirja, tvrdeći da europske države pokušavaju osigurati predah Ukrajini.

Europa traži mjesto za pregovaračkim stolom

Novi američki napori usmjereni na postizanje sporazuma potaknuli su europske dužnosnike da zatraže ulogu u pregovorima o okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata.

Prije glavnog sastanka ukrajinsko izaslanstvo odvojeno je razgovaralo s predstavnicima Europe, NATO-a, Europske unije i dvojicom američkih izaslanika.

Francuska je priopćila kako trajan mir nije moguć bez rješavanja europskih sigurnosnih pitanja te da Europljani moraju biti uključeni u proces.

Europske vlade uglavnom su tijekom rata izbjegavale kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, iako su čelnici Finske i Norveške 27. listopada telefonski razgovarali s njim, što je naišlo na kritike dijela europskih partnera.

Rusija je jasno dala do znanja kako ne vidi mjesto za europske predstavnike na sastanku s Ukrajincima i Amerikancima.

Rubio je, govoreći u Parizu, kazao kako SAD namjerava u nekom trenutku proširiti trilateralne razgovore i uključiti europske predstavnike.