U Njemačkoj, pristup oružju reguliran je jednim od najstrožih zakona u Europi, a razlika se jasno pravi između dozvole za posjedovanje i dozvole za nošenje oružja. Zakon o oružju precizira da ne postoji opće pravo na posjedovanje oružja.
Građani koji žele kupiti vatreno oružje od ovlaštenog trgovca ili oružara moraju imati dozvolu za posjedovanje te dokazati svoju pouzdanost, stručnost i opravdanu potrebu – primjerice ako su lovci ili sportski strijelci. Privatna prodaja dozvoljena je samo između osoba koje već imaju dozvolu, a svaka transakcija mora se prijaviti nadležnim vlastima. Posjedovanje ili kupovina oružja bez dozvole smatra se kaznenim djelom.
Ako se oružje želi nositi izvan vlastitog doma, potrebna je posebna "velika dozvola za nošenje" koja se odobrava samo u iznimnim slučajevima, kao što su dokumentirane prijetnje. Za nošenje pištolja koji ispaljuju nadražujuće tvari potrebna je "mala dozvola za nošenje", također pod strogim uvjetima.
U Nacionalnom registru oružja zabilježeno je 931.395 privatnih vlasnika i oko pet milijuna komada registriranog vatrenog oružja.
Nakon prošlogodišnjih napada nožem u Mannheimu i Solingenu, bivša vlada dodatno je pooštrila propise o nošenju noževa. Nova koalicijska vlast najavila je daljnje promjene zakona, s ciljem pojednostavljenja procedura i uvođenja strože kontrole.
Prema koalicijskom sporazumu, cilj je spriječiti da ekstremisti ili osobe s ozbiljnim psihičkim poremećajima legalno posjeduju oružje. Povod za ovakve mjere bio je i rasistički napad u Hanauu 2020. godine, kada je državljanin Njemačke, iako s dokumentiranim psihičkim problemima, legalno posjedovao oružje i ubio devet osoba migrantskog porijekla, svoju majku i sebe.
