Žestoko u svijetu

Prosvjedi protiv mjera u pandemiji od Europe do Australije

“Neću se cijepiti”, poruka je s jednog od prosvjeda.
Vijesti / Svijet | 25. 07. 2021. u 11:19 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su od Australije do Europe protiv sanitarnih mjera kojima vlasti odgovaraju na širenje vrlo zarazne delta varijante covida-19 u čemu prosvjednici vide jačanje državne kontrole, a neki čak i uvod u totalitarizam.

Uz povike “Sloboda, sloboda”, više od 160.000 ljudi, od kojih 11.000 u Parizu, prosvjedovalo je protiv sanitarne propusnice i obveznog cijepljena za određene profesije, primjerice medicinsko osoblje.

Foto:Reuters / Prosvjedi protiv mjera u pandemiji od Europe do Australije

“Neću se cijepiti”, poručila je 49-godišnja Sandra u Marseilleu, lučkome gradu na jugoistoku gdje je, prema policijskim procjenama, prosvjedovalo 4.000 ljudi.

“Naša zemlja postaje totalitarna”, smatra Jean-Claude Dib (71), umirovljeni vozač kamiona.

Dva novinara javne televizije France 2 bila su napadnuta dok su izvještavali s prosvjeda.

U Parizu je Trgom Bastille marširao odred “žutih prsluka”, pokret nastao kao simbol otpora socijalnoj politici predsjednika Emmanuela Macrona.

Zasebnu povorku predvodio je političar krajnje desnice Florian Philippot, bivši drugi čovjek nacionalističke stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen.

Foto:AFP / Prosvjedi protiv mjera u pandemiji od Europe do Australije

Izvodila se himna Marseljeza, a Philippot je osudio “apartheid” koji provodi francuska vlada i pozvao na rušenje “tiranina” Macrona.

Asocijacije na nacizam

Vrlo velika većina Francuza, njih 76 posto odobrava obvezno cijepljenje za medicinsko osoblje i još neke profesije, prema anketi od 13. srpnja.

Većina odobrava i uvođenje sanitarne propusnice, protiv koje su tisuće ljude prosvjedovale i u Italiji.

Covid propusnice za ulazak u zatvorene javne prostore Italija će uvesti od 6. kolovoza

“Nećemo diktaturu”, izvikivali su demonstranti od Napulja na jugu do Torina na sjeveru.

“Bolje živjeti slobodan nego biti rob”, stajalo je na natpisu katedrale u Milanu.

U prijestolnici Rimu, u povijesnom središtu, bio je istaknut transparent “Cjepivo vas oslobađa” koji se poigrao natpisom “Rad oslobađa” (“Arbeit macht frei”) kakav je stajao na ulazu u koncentracijski logor Auschwitz.

Asocijacija na nacizam nije nedostojalo ni u Genovi gdje su prosvjednici istaknuli “žute zvijezde” s porukom “Necijepljen”.

Sukobi s policijom u Australiji

Ranije u subotu u australskom gradu Sydneyu prosvjednici su se sukobili s policijom na konjima, kršeći uopće propise o zabrani okupljanja jer je u tome gradu od pet milijuna ljudi na snazi mjera zatvaranja u trajanju mjesec dana.

U Melbourneu su tisuće ljudi, kako su prenijeli lokalni mediji, na ulicama prosvjedovali pred parlamentom države Victoria.

Foto:AFP / Prosvjedi protiv mjera u pandemiji od Europe do Australije

Nosili su transparente s porukama “Probudi se Australijo”.

Vijetnam

Posvuda na planetu, vlasti uvode sve strože sanitarne mjere kako bi suzbile širenje vrlo zaraznog soja delte. Pandemija je od kraja 2019. do danas usmrtila više od 4,1 milijun ljudi.

Vijetnam je proglasio zatvaranje za osam milijuna stanovnika glavnoga grada Hanoja nastojeći usporiti krivulju rasta broja zaraženih.

Već je trećina Vijetnamaca u lockdownu.

Vlasti su u petak prijavile 7000 novih slučajeva, što je treći rekord u jednom danu u proteklom tjednu.

Katastrofalno stanje u Libanonu

Njemačka, prvo europsko gospodarstvo koje je i samo izloženo rastu krivulje zaraženih, odlučila je postrožiti mjere ograničenja za dolaske iz Španjolske, uključivo s Baleara i Kanarskih otoka, zbog rasta broja zaraženih u tim turističkim destinacijama koje Nijemci rado biraju za odmor.

Španjolska uvodi karantenu od deset dana za putnike iz Argentine, Kolumbije, Bolivije i Namibije od 27. srpnja, objavila je vlada u subotu.

Tu je mjeru Madrid objavio zbog rasta broj zaraženih na području Latinske Amerike i Kariba u kojoj je u subotu prijeđen prag od 40 milijuna zaraženih i više od 1,3 milijun mrtvih.

Stanje je više nego zabrinjavajuće u Libanonu, zemlji potpuno urušene ekonomije te izložene nestašicama struje što nanosi najteži udarac bolnicama.

“Sve bolnice (…) sada su manje spremne nego početkom godine kada je nastupio val pandemije”, rekao je za agenciju AFP Firass Abiad, ravnatelj Sveučilišne bolnice Rafic Hariri, najveće javne bolnice u zemlji, prenosi Hina.

Kopirati
Drag cursor here to close