Procurio tajni dokument: Kina naoružavala saveznike SAD-a dok su američke zalihe projektila iscrpljene

Američke vojne zalihe projektila ozbiljno su iscrpljene nakon rata s Iranom, dok je Kina istodobno opskrbljivala američke saveznike na Bliskom istoku oružjem, navodi se u procurjeloj obavještajnoj analizi Združenog stožera pripremljenoj za generala Dana Cainea.

Prema navodima analize, koju prenose strani mediji, Kina je tijekom sukoba isporučivala naoružanje američkim partnerima u regiji, iako dokument ne navodi konkretne države. Analitičari podsjećaju kako su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati godinama među najvećim kupcima kineskog oružja.

Istodobno, američke zalihe projektila i protuzračnih sustava ozbiljno su smanjene. Centar za strateške i međunarodne studije objavio je da je u ratu s Iranom potrošeno gotovo pola američkih Patriot presretača, više od polovice THAAD obrambenih projektila te više od 850 krstarećih projektila Tomahawk.

Procjenjuje se da bi obnova tih zaliha mogla trajati između tri i pet godina, što bi moglo predstavljati ozbiljan strateški problem za Washington, posebno u slučaju novih kriza u Indo-Pacifiku ili zapadnom Pacifiku.

Iako Pentagon i Bijela kuća tvrde da američka vojna nadmoć nije ugrožena, dio sigurnosnih analitičara upozorava kako bi iscrpljene zalihe mogle ograničiti buduće vojne operacije SAD-a.

Rat s Iranom dodatno je promijenio i odnose između Washingtona i zaljevskih država. Prema procjenama stručnjaka, zemlje Perzijskog zaljeva više nisu spremne automatski podržavati američke vojne operacije bez jasnih sigurnosnih jamstava.

Kao primjer navodi se propast američkog plana ''Project Freedom'', kojim je Washington pokušao organizirati zaštitu tankera kroz Hormuški tjesnac. Zaljevske države navodno su postale opreznije zbog straha od iranskih odmazdi i mogućnosti da same postanu meta sukoba.

Analitičari smatraju kako zaljevske monarhije sada vode politiku ''Zaljev na prvom mjestu'', pri čemu vlastite sigurnosne interese stavljaju ispred automatskog savezništva sa SAD-om.

U međuvremenu Kina dodatno širi svoj utjecaj u regiji. Osim isporuke oružja, Peking se pokušava nametnuti i kao mogući posrednik u otvaranju Hormuškog tjesnaca, dok istodobno profitira od povećane globalne potražnje za energijom izazvane ratom.

Stručnjaci upozoravaju da bi eventualno kinesko posredovanje u Hormuzu moglo označiti značajan geopolitički pomak i dodatno oslabiti američki utjecaj na Bliskom istoku.