Na današnji dan usmrćen je Mahatma Gandhi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Veliki indijski državnik Mahatma Gandhi ubijen je na današnji dan prije 76 godina, 30. siječnja 1948. godine u New Delhiju. Ubio ga je hinduistički nacionalist Nathuram Godse, pucajući na njega iz pištolja kalibra 38 marke Beretta.

Dogodilo se to kad se Gandhi približavao govornici s koje je trebao održati molitvu. Godse mu je prišao kao da ga želi pozdraviti. Djevojka koja je pratila Gandhija rekla mu je da Gandhi već kasni na molitvu i pokušala ga je odbiti.

Godse se naklonio Gandhiju, odgurnuo djevojku i pucao tri puta Mahatmi u prsa i trbuh, s udaljenosti od svega 20-tak centimetara.

Napadač nakon toga uopće nije pokušavao pobjeći ni napasti koga drugoga, nego je dopustio da ga gomila ljudi svlada i baci na tlo. Potom ga je policija uhitila. Ubio je Gandhija zato jer je bio protiv njegove politike popuštanja drugim religijama, naročito muslimanima iz Pakistana.

Smatrao je da će Gandhijevo inzistiranje na nenasilnosti spriječiti hinduiste da se obrane od drugih naroda i vjera. Gandhi je svečano kremiran, a njegov pepeo je stavljen u mnogo urni koje se danas nalaze diljem svijeta i na nekim mjestima se štuju u svetištima.

Mahatma Gandhi, rođen je u hinduskoj obitelji u mjestu Porbandar u današnjoj državi Gujarat dana 2. listopada 1869. godine pod imenom Mohandas Karamchand Gandhi. 

Studij prava u Londonu

Studirao je pravo na sveučilištu u Londonu. 

Nakon što je 1891. godine završio studij prava (1889. – 1891.) Gandhi se vratio u Indiju i pokušao raditi u struci, ali u tome nije imao uspjeha.

Dvije godine kasnije indijska tvrtka koja je imala poslovne odnose s Južnom Afrikom zaposlila ga je kao svog pravnog savjetnika u uredu u Durbanu.

Kada je došao u Durban, Gandhi je otkrio kako ga tamo smatraju pripadnikom niže rase. Istovremeno je bio zapanjen nijekanjem građanskih i političkih sloboda indijskih imigranata u Južnoj Africi. To ga je potaklo da se pridruži borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce.

Gandhi je ostao u Južnoj Africi 20 godina, često vrijeme provodeći u zatvoru. Godine 1896. napali su ga i pretukli Južnoafrikanci. Od tada se zalaže za politiku pasivnog otpora i nekooperacije s južnoafričkim vlastima.

Kada je završio svoje djelovanje u Južnoj Africi, vratio se u Indiju. Po povratku u domovinu aktivirao se u indijskoj politici 1919. godine i pretvorio prijašnji nedjelotvorni Indijski nacionalni kongres u moćnu masovnu organizaciju te postao vođa borbe za samostalnu Indiju.

Swaraj pokret

U okviru borbe za ekonomsku nezavisnost Indije, uključujući bojkot britanske robe, Gandhi je osmislio swaraj (sanskrtski: samovladavina) pokret. Ekonomski aspekti pokreta bili su vrlo važni jer je iskorištavanje indijskih seljaka od britanskih industrijalaca dovodilo do siromašenja sela i uništenja kućnih obrta.

Gandhi se stoga zalagao za oživljavanje obrta obrade vune i zbog toga je izabrao kotač na kojem se obrađuje vuna da bi jasnije ukazao na potrebu vraćanja vrijednostima seoskog života i oživljavanju tradicionalnih indijskih obrta. Uskoro je Gandhi postao simbol borbe za slobodnu Indiju širom svijeta.

Godine 1944. indijska borba za nezavisnost došla je u svoju završnu fazu: britanska vlada pristala je na nezavisnost Indije pod uvjetom da dvije suprotstavljene nacionalističke grupe, Muslimanska liga i Kongresna stranka, riješe svoje razlike.

Gandhi se oštro suprotstavio podjeli Indije na dvije države (što je zahtijevala Muslimanska liga), ali je na kraju ipak morao pristati nadajući se kako će mir između dvije vjerske skupine biti postignut nakon što muslimani zadovolje svoje separatističke težnje.

Indija i Pakistan postale su zasebne države kada su Britanci priznali Indiji njezinu nezavisnost 1948. godine.

Nathuram Godse - motivi atentata

Gandhija je napao i usmrtio Nathuram Godse, hindu tradicionalist koji je držao da Gandhi, kao pripadnik treće kaste radikalno narušava indijsku tradiciju i religiju modernizacijom prema idejama globalističke britanske oligarhije.

Mit o Gandhiju stvoren je od struktura koje su željele modernizaciju hinduizma, dokidanje kastinskog sustava, preveliki ustupci prema islamskom nasilju prema hinduisma. Brahmanska kasta smatrala je Gandhija jednom vrstom vajšijskog zločinca i izroda ili u zapadnom smislu Antikrista.

Najveći dio indijskog naroda bio je sretan zbog njegove smrti prema pisanju jednog od najvećih indologa 20 stoljeća Alain Daniélou.

Nedugo nakon njegove smrti došlo je do vjerskog nasilja u Indiji i Pakistanu, ali su Gandhijeva učenja ostala i postala inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta. Njegovo djelo posebice je djelovalo na američkog borca za ljudska prava Martina Luthera Kinga.