Otkriven vjerojatni uzrok katastrofalne poplave u Nepalu: Srušio se dio ledenjaka i pokrenuo smrtonosnu bujicu
Katastrofalnu poplavu koja je pogodila granicu Nepala i Tibeta najvjerojatnije nije izazvalo klasično pucanje ledenjačkog jezera, nego urušavanje velike mase leda i stijena s ledenjaka, koja je pala više od kilometra niže u dolinu i pokrenula golemi val vode, blata, kamenja i leda. To pokazuju satelitske snimke i najnovije analize stručnjaka, prenosi Reuters.
Planet Labs snimke pokazuju da se dio ledenjaka na visini od oko 5.200 metara odlomio i srušio u dolinu. Prema preliminarnim analizama nepalskih vlasti, lavina leda i stijena blokirala je tok rijeke Lhende oko 20 kilometara uzvodno od prijelaza Rasuwagadhi, stvorivši privremeno jezero. Kada je ta prirodna brana popustila, voda i nanos probili su se nizvodno velikom brzinom.
Zanimljivo je da je prvotno zabilježeni seizmički događaj magnitude 4,4 bio protumačen kao potres. Američki geološki zavod kasnije je zaključio da se zapravo radilo o seizmičkom udaru nastalom urušavanjem ledenjačke mase i kretanjem ogromne količine materijala – dakle, potresa prema toj analizi nije bilo.
To ipak ne isključuje mogućnost da je u cijelom procesu sudjelovalo i ledenjačko jezero. Nepalski stručnjaci navode da će trebati još nekoliko dana analize kako bi se utvrdilo je li došlo i do klasičnog GLOF-a – naglog pražnjenja ledenjačkog jezera.
Ono što je gotovo sigurno jest da obilna kiša nije bila glavni uzrok. U pogođenom području prije katastrofe nije zabilježena jaka kiša, a karakter poplave – nagli porast vode i golema količina kamenja i sedimenta – upućuje na iznenadni događaj visoko u Himalaji.
Stručnjaci upozoravaju da dugoročno zatopljenje dodatno destabilizira ledenjake u Himalaji. Reuters navodi da je Nepal tijekom posljednja tri desetljeća izgubio gotovo trećinu ledene mase, a toplija ljeta ubrzavaju topljenje i povećavaju rizik od sličnih urušavanja i iznenadnih poplava.
चीन का हेलीकॉप्टर उस जगह पहुंचा जहां ग्लेशियर टूटा था और उससे निकले पानी ने नेपाल में भारी तबाही मचाई थी। इस घटना को GLOF कहते हैं।
— Ashish rai (@journorai) August 27, 2026
ग्लेशियल लेक आउटबर्स्ट फ्लड (#GLOF) तब आ सकता है, जब ग्लेशियर द्वारा रोकी गई झील का बांध अचानक टूट जाए। 🌊🧊
पानी के दबाव और ग्लेशियर में बनी… pic.twitter.com/TPSyOsK4Zc

-webp.webp)




-webp.webp)


-webp.webp)





-webp.webp)


-webp.webp)


-webp-wm.webp)



