Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su sporazum kojim Washington dobiva pristup dijelu prirodnih resursa ratom razorene zemlje. Sporazum, koji se pripremao mjesecima, uspostavlja investicijski fond za obnovu, za koji Ukrajina vjeruje da će učvrstiti američku potporu u trećoj godini otpora ruskoj agresiji.
Kako smo i ranije pisali, BBC je imao uvid u nacrt sporazuma, ali ne i u njegovu konačnu verziju. Na temelju tog nacrta i izjava iz Kijeva i Washingtona, ovo je sedam ključnih točaka:
Američki predsjednik Donald Trump ranije je tražio da Ukrajina vrati 350 milijardi dolara, koliko, prema njegovim tvrdnjama, iznosi američka vojna i financijska pomoć od početka rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski taj je zahtjev odbio.
No Washington je, čini se, popustio. Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je da sporazum ne predviđa nikakvu obvezu otplate navodnog “duga”.
Trump je sporazum ipak predstavio kao pobjedu za svoju stranu, rekavši da će SAD “u teoriji dobiti znatno više” nego što je prethodna administracija uložila u pomoć Ukrajini.
Američka administracija upotrijebila je znatno oštriji jezik nego što je to dosad bio slučaj u izjavama Trumpove vlade.
U priopćenju američkog ministarstva financija navodi se da je riječ o “ruskoj totalnoj invaziji” te se dodaje: “Niti jedna država ni pojedinac koji je financirao ili opskrbljivao ruski ratni stroj neće imati koristi od obnove Ukrajine.”
Taj će ton vjerojatno ohrabriti Kijev, koji je u pregovorima između Moskve i Washingtona inzistirao na većem pritisku prema Rusiji.
Iako se javno najviše govori o ukrajinskom mineralnom bogatstvu, sporazum uključuje i nove projekte vezane za naftu i plin te prateću infrastrukturu.
U svim slučajevima vlasništvo nad resursima ostaje ukrajinsko, iako će SAD imati zajednički pristup. To se smatra ublažavanjem ranijeg ukrajinskog stava jer takvi elementi nisu bili dio prvih verzija sporazuma.
Ukrajina već godinama teži članstvu u EU, a pregovori su formalno otvoreni prošlog lipnja.
Postojale su bojazni da bi sporazum s Washingtonom mogao otežati pristupanje EU-u, osobito ako američki ulagači dobiju povlašteni status, s obzirom na to da Ukrajina već ima strateško partnerstvo s Bruxellesom o sirovinama.
No tekst sporazuma navodi da SAD priznaje ukrajinsku namjeru da pristupi EU-u i da taj cilj ne smije biti doveden u pitanje ovim dogovorom.
Sporazum također predviđa da, ako Ukrajina zbog pristupnih obveza bude trebala revidirati uvjete, SAD pristaje pregovarati “u dobroj vjeri”. Kijev je dodatno poručio da će SAD poduprijeti i prijenos investicija i tehnologije iz EU-a i drugih država.
Prema dogovoru, u prvom desetljeću rada fonda za obnovu sav ostvareni profit bit će u cijelosti reinvestiran u ukrajinsko gospodarstvo.
To bi moglo biti od velikog značaja ako se potvrdi da SAD u prvih deset godina ne ostvaruje izravnu financijsku korist. Ukrajina očekuje da će svi prihodi iz fonda biti usmjereni u obnovu zemlje i nove projekte.
Nakon toga razdoblja, dobit će se dijeliti među partnerima. Američki ministar financija Scott Bessent rekao je za Fox News da sporazum “američkom narodu šalje poruku da imamo priliku sudjelovati, nadoknaditi dio troškova i postati partneri u uspjehu ukrajinskog naroda”.
Sporazum je formuliran tako da se prikazuje kao preduvjet za nastavak američke vojne pomoći Ukrajini.
Prva zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, koja je otputovala u Washington kako bi potpisala sporazum, izjavila je da on predviđa novu američku potporu, uključujući isporuku sustava protuzračne obrane.
To bi moglo predstavljati promjenu u Trumpovoj politici, s obzirom na to da je njegova administracija dosad zagovarala smanjenje vojne pomoći Ukrajini.
Nije poznato kako će se sporazum odraziti na stanje na bojišnici. Moskva se zasad nije službeno očitovala.
Sporazum ne sadrži čvrsta sigurnosna jamstva SAD-a, što Ukrajina i europske saveznice već dugo traže od Washingtona. Trump je u više navrata pokazao nesklonost obvezivanju na vojnu pomoć istim intenzitetom kao prethodna administracija.
Američka potpora Ukrajini u ovom je slučaju uvjetovana isključivo ekonomskim komponentama sporazuma. Zbog toga i dalje postoji određena nesigurnost oko trajnosti američke predanosti Kijevu.
S obzirom na to da sporazum ne uključuje otplatu duga, predviđa desetogodišnje reinvestiranje dobiti, ne koči europske integracije i ponovno otvara vrata američkoj vojnoj pomoći, a sve to bez formalnih ustupaka Moskvi prema kojoj Amerika zauzima oštriji stav, u Kijevu doista imaju razloga za zadovoljstvo, osobito u usporedbi s ranijim, znatno nepovoljnijim prijedlozima, prenosi Index.hr.
