Njemačke tajne službe postaju "prave", poput MOSAD-a i CIA-e

Dugo su tražile veće ovlasti i sada su ih dobile: u reformi rada njemačkih tajnih službi koje je ovog petka (13.11.) prihvatio i Bundestag su Savezna obavještajna služba (BND) i Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) dobile mogućnost i aktivnih operativnih mjera. Što to konkretno znači?

Primjerice BND, koji je zadužen za inozemstvo, ubuduće će smjeti aktivno suzbijati kibernetičke napade stranih sila tako što će digitalno napadati njihove tehničke sustave i onesposobljavati ih. U krajnjem slučaju dopušteno je čak i uništavanje neprijateljskog oružja ako bi ono moglo predstavljati prijetnju Njemačkoj. List Süddeutsche Zeitung ta i druga proširenja ovlasti naziva „dozvolom za sabotažu”.

I domaća tajna služba, odnosno Ured za zaštitu ustavnog poretka, dobiva veće ovlasti. Između ostalog, u posebnim okolnostima koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju, smjet će ulaziti u stanove osumnjičenih osoba bez sudskog naloga za pretragu te manipulirati njihovim računalima i mobitelima.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) te promjene naziva „reformom stoljeća”. Opravdava ih sve većom prijetnjom koju predstavljaju Rusija i druge države te politički i vjerski ekstremizam. Njemačka je meta hibridnih prijetnji. „Njihov je cilj destabilizirati naše stanovništvo, našu demokraciju i našu zemlju u cjelini.”

Dok su Zeleni, kao jedina oporbena parlamentarna skupina, bili suzdržani, protiv zakona glasovali su Alternativa za Njemačku (AfD) i Ljevica. Obje stranke optužuju vladajuću koaliciju konzervativaca (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) da je otišla predaleko. Smatraju da reforma prije svega krši takozvano načelo razdvajanja tajnih službi i policije.

Pouke nacističke prošlosti

Dosad je to u praksi značilo da BND i Ured za zaštitu ustavnog poretka prvenstveno prikupljaju informacije radi sprječavanja prijetnji, dok se Savezni kriminalistički ured (BKA) i policijske uprave u 16 saveznih zemalja bave operativnim kaznenim progonom. Takva je podjela poslova povijesno uvjetovana i proizlazi iz iskustava iz razdoblja nacionalsocijalizma.

Nacistička Njemačka je imala čak više instrumenata moći koji su mogli činiti što ih je volja, bilo kada i protiv bilo koga. Nakon poraza, saveznici su to onemogućili federalnim ustrojem i strogom podjelom ovlasti.Foto: AP Photo/picture alliance

Tada je gotovo svemoćna Tajna državna policija (Gestapo) bila jedno od glavnih sredstava terora kojim su se ljudi progonili i ubijali iz političkih, vjerskih i rasističkih razloga. Zato su pobjedničke sile u Drugom svjetskom ratu odlučile natjerati Njemačku strogo organizacijski razdvojiti policiju i tajne službe i dobiti različite zadaće.

Je li tom strogom razdvajanju sada zapravo došao kraj, mišljenja su podijeljena.

Dobrindt optužuje AfD i Ljevicu da žele oslabiti BND i Ured za zaštitu ustavnog poretka ili ih čak ukinuti.

"Želite nam vezati ruke. Pa zar je pouka iz povijesti da kapituliramo pred neprijateljima demokracije? Moramo zaštititi demokraciju od tih ljudi”, rekao je prenosi DW.

Kritike reforme ne dolaze samo iz parlamenta: stručnjak za ustavno pravo Matthias Bäcker sa Sveučilišta u Mainzu na saslušanju pred Bundestagom u listopadu, izričito je upozorio na opasnost davanja operativnih ovlasti tajnim službama.

Kao konkretan primjer naveo je novu mogućnost da Ured za zaštitu ustavnog poretka po potrebi provaljuje u stanove. Time dobiva ovlasti koje se nikada ne bi dale policiji. „Policija ne ulazi nekamo i ne uništava stvari”, oštro je kritizirao Bäcker.

Ugroženo načelo povjerljivosti?

Zabrinutost izražava i međunarodna organizacija za ljudska prava Reporteri bez granica koja se diljem svijeta zalaže za slobodu medija. Njezin direktor Christian Mihr posebno upozorava na nedostatnu zaštitu osoba koje su zbog svojeg zanimanja obvezne čuvati profesionalnu tajnu, među kojima su i novinari.

Službenik istočnonjemačkog Stasija u filmu Das Leben der Anderen Službenik istočnonjemačkog Stasija u filmu Das Leben der Anderen

Bolno iskustvo Njemačke je i tajna policija Istočne Njemačke. I tu se nameće pitanje osobite zaštite pojedinih zvanja - odvjetnika, novinara, ali i liječnika, svećenika... Tu će još i Ustavni sud morati dati svoje mišljenje.Foto: Capital Pictures/IMAGO

Mediji ovise o povjerljivim informacijama kako bi mogli otkrivati nepravilnosti. Samo tako mogu ispunjavati svoju nadzornu ulogu, zajamčenu njemačkim Ustavom.

Prema Mihrovu mišljenju, ta bi uloga mogla biti ugrožena ako tajne službe sada dobiju dopuštenje za automatiziranu analizu podataka. Pritom smiju koristiti i umjetnu inteligenciju.

Međutim, BND smije tajno nadzirati komunikaciju između medija i njihovih sugovornika samo uz odobrenje Neovisnog nadzornog vijeća. Ta je odredba unesena na prijedlog Reportera bez granica.

Za Ured za zaštitu ustavnog poretka takvo ograničenje ne vrijedi. „Bundestag mora ukloniti tu pravnu prazninu”, zahtijeva Mihr i najavljuje da će, ako bude potrebno, podnijeti tužbu Saveznom ustavnom sudu.

U Neovisnom nadzornom vijeću ubuduće će sjediti savezni suci, državni odvjetnici, dužnosnici ministarstava i zastupnici Bundestaga. Time bi se trebalo osigurati da se unaprijed procijene iz različitih perspektiva mjere nadzora koje duboko zadiru u privatnost. Zakon takve postupke naziva „postupcima nalik sudskima”.

Kao CIA ili Mossad?

Osim toga, rad tajnih službi nadzirat će i Parlamentarno nadzorno tijelo (PKGr). Njegov predsjednik Marc Henrichmann (CDU) pozdravlja zakonsku reformu i nove ovlasti BND-a i Ureda za zaštitu ustavnog poretka. Smatra da su obje službe sada ravnopravne partnerskim službama poput američke Središnje obavještajne agencije (CIA) i izraelskog Mossada.

Kršćanski demokrat uvjeren je da će Njemačka sada moći pružiti veću potporu prijateljskim državama u borbi protiv terorizma i kibernetičkog kriminala nego dosad. „Ako nemam što ponuditi, partneri će u jednom trenutku reći: 'Bez tebe možemo mnogo brže'”, kaže Henrichmann u razgovoru za DW.

„Zato smo mi Nijemci zaključili da moramo ići ukorak s vremenom i biti korak ispred, kao što su drugi već neko vrijeme”, zaključio je.