Tri tjedna nakon početka rada crno-crvene vlade (CDU/CSU i SPD), savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) predaje kabinetu prve nacrte zakona za ograničavanje migracija u Njemačku i za stjecanje državljanstva. Spajanje obitelji za izbjeglice bez statusa azilanta treba biti obustavljeno, a ubrzano dobivanje državljanstva ukinuto.
Te promjene dogovorene su između demokršćana i socijaldemokrata tijekom koalicijskih pregovora. Međutim, osim odobrenja u kabinetu, nacrt mora dobiti većinu glasova zastupnika u Bundestagu kao i većinu u Bundesratu.
Savezna vlada želi ukinuti takozvano „turbo“ dobivanje državljanstva. Umjesto nakon tri godine, njemačku putovnicu ubuduće bi se moglo dobiti najranije nakon pet godina, najavio je Dobrindt, piše DW.
Time bi bila ukinuta prethodna regulativa tzv. semaforske koalicije (SPD, Zeleni i FDP). „Ekspresno državljanstvo nakon tri godine boravka bio je pogrešan put. Sada ga završavamo. Njemačko državljanstvo mora biti rezultat procesa integracije, a ne njegov početak“, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova.
Oko 200.000 ljudi prošle je godine dobilo državljanstvo, što je najveći broj u posljednjih 25 godina. U pravilu, osoba ne smije ovisiti o socijalnoj pomoći, mora imati stalno zaposlenje i dobro znanje jezika.
Nacrt zakona Ministarstva unutarnjih poslova predviđa i obustavu spajanja obitelji na početno razdoblje od dvije godine za takozvane „osobe sa supsidijarnom zaštitom“, dakle ljude koji nemaju puni izbjeglički status.
Tzv. supsidijarno zaštićeni su ljudi koji ne dobivaju azil, ali im se iz drugih razloga privremeno može odobriti boravak u zemlji. Trenutno ih ima nešto više od 350.000. Do sada je do tisuću bliskih članova obitelji mjesečno dobivalo dozvolu za spajanje s obitelji u Njemačkoj. „S tim je sada gotovo“, rekao je Dobrindt.
Još 2016. godine pravo na spajanje obitelji, koje imaju druge kategorije izbjeglica, za ovu grupu bilo je suspendirano i od tada nije ponovno uvedeno. Umjesto toga, 2018. godine uvedena je kvota od 1.000 dozvola za dolazak mjesečno. Od oko 12.000 izdanih viza prošle godine, prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, oko 7.300 odnosilo se na dolazak djece. Osim toga, bračni partneri ili roditelji maloljetne djece koja žive u Njemačkoj na taj način mogu dobiti vizu.
Koalicijski sporazum SPD-a, Zelenih i FDP-a iz 2021. godine zapravo je predviđao da spajanje obitelji za ovu grupu ponovno postane moguće na neograničeno vrijeme. Međutim, ta namjera nije provedena.
Obustava spajanja obitelji trebala bi, prema planovima crveno-crne koalicije, rasteretiti općine u prihvatu izbjeglica. „Privremena obustava spajanja obitelji za supsidijarno zaštićene osobe služi rasterećenju sustava za prihvat i integraciju u Saveznoj Republici Njemačkoj“, citira agencija Reuters iz nacrta zakona.
Za razliku od izbjeglica i osoba s pravom na azil, zakonodavac ovdje ima više prostora za odlučivanje. „Mjera privremene obustave spajanja obitelji za supsidijarno zaštićene osobe stoga je primjereno sredstvo za brzo rasterećenje općina.“ Time se također uzima u obzir javni interes za kontroliranu migracijsku politiku.
Posebno obustava spajanja obitelji nailazi na široku kritiku. Sredinom svibnja više od 30 nevladinih organizacija apeliralo je na njemačku vladu da odustane od svojih planova. ''Obustava obiteljskog spajanja vodi ka dugotrajnim i bolnim razdvajanjima'', navodi se u apelu koji su među ostalima objavili Terre des Hommes, Save the Children Deutschland, Amnesty International i drugi. Po njihovu mišljenju, spajanje obitelji je „integrativna i zakonski osigurana mogućnost da se pruži zaštita ljudima iz ratnih i kriznih područja“.
Kritike dolaze i iz crkvenih krugova. Nadbiskup Hamburga Stefan Hesse rekao je da Ustav stavlja obitelj pod poseban režim zaštite: „Ovo obećanje zaštite vrijedi za sve obitelji u našoj zemlji – i za obitelji koje traže zaštitu.“ Obustava je „s etičkog stajališta izuzetno upitna i negativno utječe na integraciju“, prenosi list Nova berlinska redakcijska grupa.
Povjerenik za pitanja izbjeglica pri Evangelističkoj crkvi Njemačke (EKD), biskup Christian Stäblein, rekao je za iste novine da je to pitanje ljubavi prema bližnjem: svi ljudi, a posebno izbjeglice i supsidijarno zaštićeni, ne bi smjeli godinama biti razdvojeni od svojih najbližih članova obitelji.
U Njemačkoj je posljednjih mjeseci podneseno manje zahtjeva za azil. S oko 237.000 prvih zahtjeva, Savezna Republika Njemačka bila je kao najmnogoljudnija zemlja u EU i prošle godine najtraženija destinacija. Međutim, to je za 92.000 zahtjeva manje nego prethodne godine, što je pad od gotovo 30 posto.
Jedan od glavnih razloga za pad, prema mišljenju šefa BAMF-a Hansa-Eckarda Sommera, jest to što je Srbija u studenom 2023. godine faktički zatvorila izbjegličku rutu prema Mađarskoj. Hoće li to ostati trajno, ostaje za vidjeti, rekao je Sommer krajem ožujka u jednom govoru.
