Na turskoj televiziji o mogućem ratu s Grčkom: ‘‘Zauzet ćemo Solun, ako Bog da’’

Na turskoj televiziji A Haber, koja se smatra bliskom vlastima predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, emitirana je rasprava u kojoj su novinari i umirovljeni vojni časnici govorili o mogućem vojnom sukobu s Grčkom te scenarijima zauzimanja dijelova grčkog teritorija.

U emisiji se, među ostalim, govorilo o zapadnoj Trakiji, otoku Tasosu i Solunu, a jedan od sudionika poručio je kako će Turska ‘‘zauzeti Solun, ako Bog da’’ te ondje ‘‘klanjati podnevnu molitvu’’.

Povod za raspravu bilo je pitanje mogućeg proširenja grčkih teritorijalnih voda u Egejskom moru sa šest na 12 nautičkih milja.

Grčka smatra da na takav potez ima pravo prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora – UNCLOS-u. Članak 3. Konvencije državama omogućava određivanje teritorijalnog mora do najviše 12 nautičkih milja.

Turska, međutim, nije potpisnica UNCLOS-a i već desetljećima tvrdi da se takvo pravilo ne može jednostavno primijeniti na specifičnu geografiju Egejskog mora, gdje se veliki broj grčkih otoka nalazi neposredno uz tursku obalu.

Turski parlament još je 1995. godine upozorio da bi proširenje grčkih teritorijalnih voda iznad šest nautičkih milja u Egeju predstavljalo razlog za poduzimanje svih potrebnih mjera, uključujući vojna. Takav stav u međunarodnoj politici već se desetljećima opisuje kao turski ‘‘casus belli’’ prema Grčkoj.

Za Ankaru je posebno problematično što bi proširenjem grčkih teritorijalnih voda na 12 milja veliki dio Egejskog mora došao pod grčki suverenitet. Atena, s druge strane, tvrdi da je riječ o pravu koje joj pripada prema međunarodnom pravu.

Najnovija televizijska rasprava dodatno je privukla pozornost jer su i Turska i Grčka članice NATO-a, dok je Grčka istodobno članica Europske unije. Otvoreno spominjanje zauzimanja grčkih gradova i otoka stoga predstavlja znatno oštriju retoriku od uobičajenih diplomatskih prijepora dviju država.

Takve izjave ipak ne znače da postoji odluka turske vlade ili konkretan vojni plan za napad na Grčku. Jedan od mogućih scenarija jest da se radikalnom retorikom u medijima pokušava dodatno odvratiti Atenu od proširenja teritorijalnih voda u Egeju i istodobno poslati poruka domaćoj javnosti.

No činjenica da se o mogućem osvajanju teritorija susjedne članice NATO-a raspravlja na velikoj provladinoj televiziji pokazuje koliko je pitanje Egejskog mora i dalje osjetljivo u odnosima Ankare i Atene.

Spor dviju država ne odnosi se samo na teritorijalne vode. Turska i Grčka desetljećima se sukobljavaju oko razgraničenja kontinentalnog pojasa, ekskluzivnih gospodarskih zona, zračnog prostora, statusa pojedinih otoka te prava na istraživanje energetskih resursa u istočnom Mediteranu.