Iznenadna obustava američke vojne pomoći i obavještajne podrške Ukrajini ponovno je pokrenula raspravu o mogućnosti da SAD ima ''prekidač za gašenje'' na borbenim zrakoplovima koje izvozi. Ova zabrinutost posebno se odnosi na F-35, višenamjenski lovac pete generacije koji su kupile 13 europskih zemalja, prenosi Index.hr.
F-35 je poznat po svojoj stealth tehnologiji, naprednim senzorima i sposobnosti fuzije podataka, što ga čini jednim od najtežih zrakoplova za otkrivanje i presretanje. Prema pisanju National Interesta, ovaj borbeni avion opremljen je najnaprednijim senzorskim paketom u povijesti, uključujući AESA radar, distribuirani aperturni sustav (DAS) i elektro-optički ciljnički sustav (EOTS). Njegova mogućnost umrežavanja i dijeljenja informacija s drugim platformama čini ga ključnim adutom u zračnim borbama.
Iako ne postoje dokazi da SAD zaista ima tehničku mogućnost deaktivacije ovih zrakoplova, Joachim Schranzhofer, glasnogovornik njemačke tvrtke za naoružanje Hensoldt, izjavio je za Bild da je ova ideja ''više od glasine''. Nije detaljno objasnio svoje tvrdnje, ali je naglasio kako bi Washington mogao lako prizemljiti avione ograničavanjem pristupa ključnom softveru, koji ostaje pod američkom kontrolom.
Ukrajina je možda već osjetila sličan problem. Kako navodi Independent, iako SAD ne može daljinski isključiti F-16 avione koje je isporučio Kijevu, može blokirati ažuriranje njihove elektroničke opreme za ometanje AN/ALQ-131, što bi ih učinilo ranjivijima na rusku protuzračnu obranu.
Ovakav razvoj događaja mogao bi narušiti europsko povjerenje u američke proizvođače oružja. ''Ako postoji mogućnost da SAD učini njemačkim F-35 ono što sada radi Ukrajini, trebali bismo razmisliti o raskidu ugovora'', izjavio je Wolfgang Ischinger, bivši diplomat i predsjednik zaklade Münchenske sigurnosne konferencije.
Europske države ipak pokušavaju smiriti zabrinutost. Belgijski načelnik obrane, general Frederik Vansina, poručio je da F-35 ''nije zrakoplov na daljinsko upravljanje'', dok je švicarsko ministarstvo obrane potvrdilo da njihovi F-35 mogu djelovati autonomno. No, priznali su kako nijedan zapadni borbeni zrakoplov nije potpuno neovisan o američkim sigurnosnim sustavima za komunikaciju i navigaciju.
Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira, europske članice NATO-a više su nego udvostručile uvoz oružja u posljednjih pet godina, pri čemu je dvije trećine isporuka stiglo iz SAD-a.
Washington se zasad nije službeno očitovao o tome može li ograničiti upotrebu oružja koje izvozi. No, postoje presedani kada su zemlje odustale od američkog oružja zbog straha od takvih ograničenja. Primjerice, Ujedinjeni Arapski Emirati su 2021. godine prekinuli kupnju 50 F-35 aviona, vrijednu 23 milijarde dolara, zbog, kako su naveli, ''suverenih operativnih ograničenja''.
Njemačka bi se uskoro mogla suočiti s istom dilemom. Berlin planira uvesti 35 F-35 aviona do 2026. godine, za što će izdvojiti 8,3 milijarde eura, plus dodatne troškove za infrastrukturu. No, pojedini zastupnici sada preispituju taj plan. ''Ako ulažemo toliki novac u sustav poput F-35, moramo biti sigurni da sami odlučujemo o njegovoj upotrebi'', upozorio je Ingo Gädechens, zastupnik CDU-a i bivši vojnik.
