Jedan intervju iz 2024. godine ponovno zaokuplja pažnju javnosti na Bliskom istoku. Naime, bivši iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinedžad tada je iznio šokantne tvrdnje o dubokoj infiltraciji izraelske obavještajne službe Mossad u sam vrh iranske sigurnosne strukture, što je, prema njegovim riječima, dovelo do ozbiljnih sigurnosnih propusta i curenja nuklearnih tajni. Danas njegove riječi imaju dodatnu težinu, prenosi Slobodna Dalmacija.
U intervjuu za CNN Türk, Ahmadinedžad je izjavio kako je šef specijalne jedinice iranske obavještajne službe, zadužen za suzbijanje izraelske špijunaže, zapravo bio dvostruki agent koji je radio za Mossad. Prema njegovim navodima, taj je agent, zajedno s još dvadesetak pripadnika iste jedinice, godinama dostavljao Izraelu povjerljive informacije o iranskom nuklearnom programu.
Ahmadinedžad tvrdi da su upravo ti dvostruki agenti omogućili Mossadu spektakularne uspjehe na iranskom tlu – od krađe nuklearne arhive iz Teherana 2018. godine, do atentata na nekoliko iranskih nuklearnih znanstvenika. Te su informacije, kako tvrdi, bile ključne za izraelske operacije i imale dalekosežne posljedice po iransku nacionalnu sigurnost.
Iako Ahmadinedžad nije eksplicitno naveo da je ključni Mossadov agent bila žena, brojni izvori i nova knjiga izraelskih autora otkrivaju da su žene igrale značajne uloge u najosjetljivijim Mossadovim operacijama u Iranu. Prema knjizi “Mossad’s Female Warriors”, agentice su sudjelovale u prikupljanju obavještajnih podataka, infiltraciji, pa čak i atentatima na iranske znanstvenike. Jedna od njih navodno je imala ključnu ulogu u atentatu 2010. godine, dok su druge sudjelovale u pripremi terena za krađu nuklearne arhive 2018.
Već godinama traje nevidljivi rat između izraelskog Mossada i iranskih sigurnosnih službi. Pitanje koje se danas postavlja nije samo koliko je Mossad prodro u iranske institucije, nego i koliko je taj prodor promijenio ravnotežu snaga na Bliskom istoku.
Posljednjih godina Mossad je proveo niz spektakularnih operacija unutar Irana – atentate na vodeće nuklearne znanstvenike, sabotaže u postrojenjima, uništavanje vojnih skladišta te napade dronovima na strateške ciljeve. Prema izraelskim i međunarodnim medijima, ove operacije ne bi bile moguće bez snažne mreže doušnika, logističke podrške i lokalnih operativaca.
Najveću pozornost izazvala je operacija iz 2018., kada je manje od 24 Mossadovih agenata provalilo u strogo čuvano skladište u južnom Teheranu i za samo nekoliko sati iznijelo desetke tisuća dokumenata i CD-ova s najosjetljivijim informacijama o nuklearnom programu. Unatoč velikoj potrazi, agenti su uspješno iznijeli materijal iz zemlje – djelomično zahvaljujući digitalnom prijenosu podataka.
Nakon posljednjih izraelskih napada na iranske vojne i nuklearne ciljeve, vlasti su provele val uhićenja. Samo u lipnju 2025. uhićeno je najmanje 28 osoba optuženih za špijunažu u korist Mossada – uključujući pripadnike sigurnosnih službi, znanstvenike i logističare. Otkivena je i tajna tvornica dronova te skladišta eksploziva i sofisticirane opreme za sabotaže.
Ipak, analitičari upozoravaju da su te mjere više znak panike nego stvarne kontrole. Mossadove operacije postale su toliko sofisticirane da je Iran uveo zabranu korištenja pametnih telefona za visoke dužnosnike i pozvao građane da prijave sve sumnjive najmoprimce – bojeći se daljnjih infiltracija.
Izraelski izvori navode da Mossad kombinira klasičnu ljudsku špijunažu i naprednu umjetnu inteligenciju. Podaci iz Irana analiziraju se sofisticiranim AI sustavima, dok agenti na terenu služe kao ključne karike za identifikaciju i označavanje ciljeva. Upravo ta kombinacija omogućuje precizne napade i učinkovitu eliminaciju visokih iranskih dužnosnika.
Procjenjuje se da Mossad u Iranu ima između 30 i 40 aktivnih ćelija, većinom sastavljenih od lokalnih suradnika. Neki su zaduženi za prikupljanje informacija, drugi za logistiku, a treći za izvođenje sabotaža i atentata.
Dubina Mossadove infiltracije najbolje se očituje kroz niz uspješnih operacija koje su ozbiljno uzdrmale iranski režim. Krađa nuklearne arhive, atentati, sabotaže i dron napadi pokazuju da izraelska služba ima snažnu mrežu čak i unutar vrha iranskog sigurnosnog aparata.
Bivši Mossadovi dužnosnici naglašavaju da takve operacije zahtijevaju višegodišnje pripreme, regrutaciju i izgradnju povjerenja, ali i veliku dozu smjelosti. Njihovo mišljenje: infiltracija Mossada u Iran vjerojatno je najdublja i najuspješnija u povijesti suvremenih obavještajnih sukoba.
Unatoč čistkama i pooštrenim mjerama, povjerenje unutar iranskog režima ozbiljno je narušeno, a izraelska obavještajna sjena i dalje lebdi nad Teheranom.
