Koliko su uspješni programi za deradikalizaciju islamista?

"Stariji mladići bili su mi uzori. Objašnjavali su mi da Zapad vodi rat protiv islama i da ne smijem ostati samo promatrač."

Ovaj citat osobe koja je napustila islamističke krugove istaknut je na početnoj stranici Programa za izlazak iz islamizma njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije (API). Od 2014. godine ta organizacija pruža potporu svima koji žele napustiti islamističko okruženje, uključujući i osobe koje sigurnosne službe smatraju potencijalno opasnima.

Savjetnica API-ja i socijalna radnica Stefanie Adler, čije je ime promijenjeno, izjavila je za DW:

"Ono što primjećujemo tijekom posljednje dvije godine jest da su naši korisnici znatno mlađi. Ranije su ljudi odlazili u Siriju i bilo je jasno da su se ondje pridružili Islamskoj državi i radikalizirali. Danas su korisnici mlađi, a radikalizacija se često odvija putem digitalnih medija. Društvene mreže djeluju kao pojačivač radikalizacije i taj se proces odvija mnogo brže."

Nakon smrtonosnog napada na berlinski Christopher Street Day u subotu, 26. srpnja 2026., koji je počinio Abdul B., za kojeg se sumnja da je bio islamist, u Njemačkoj je pokrenuta rasprava o tome kakve bi zaključke država trebala izvući iz tog događaja.

Dvadesetjednogodišnji osumnjičenik, kojeg je policija usmrtila nakon bijega, u lipnju i srpnju dvaput je sudjelovao u uvodnim razgovorima u okviru programa deradikalizacije u Berlinu.

Deradikalizacija je dugotrajan proces

Stručnjaci organizacije Violence Prevention Network, koja pomaže osobama u napuštanju ekstremističkih krugova, nisu stekli dojam da je Abdul B. doista želio napustiti islamističku scenu, zbog čega ga vjerojatno ne bi ni uključili u program.

Sličnih slučajeva ima i u programu API, objašnjava Stefanie Adler.

"Tada moramo reći da u tom trenutku nije moguće započeti proces izlaska jer ne vidimo iskrenu namjeru osobe da se distancira od ekstremizma."

Ako se osobe same ne obrate voditeljima programa, kontakt s njima uspostavljaju zatvori, policija ili službe za pomoć mladima pri sudovima, koje prijavljuju moguće počinitelje.

Psihologinja i savjetnica API-ja Viola Geiger, čije je ime također promijenjeno, kaže:

"Detaljno analiziramo svaku osobu, prikupljamo informacije i zatim započinjemo savjetovanje – u početku jednom tjedno, a poslije svakih nekoliko mjeseci. To je u svakom slučaju dugotrajan proces."

Kada se procijeni da su se bivši ekstremisti uvjerljivo odrekli nasilja kao prihvatljivog sredstva i da su naučili samostalno se nositi s kriznim situacijama, smatra se da su uspješno deradikalizirani te se njihov slučaj zatvara.

Za to je potrebno mnogo vremena. Jednog bivšeg islamista stručnjaci API-ja pratili su čak sedam godina. Unatoč tome, Stefanie Adler smatra da su programi deradikalizacije nezamjenjivi.

"Što bi bila alternativa kada takvi programi ne bi postojali? Mnogi koji nakon odslužene kazne izađu iz zatvora trebaju upravo ovakvu potporu kako bi se ponovno uključili u društvo."

Dodaje da javnost često nikada ne sazna za uspješne primjere deradikalizacije.

"Zaboravlja se da oni koji uspješno napuste ekstremizam jednostavno nastavljaju živjeti svoj život i više se ne pojavljuju u javnosti."

Problem radikalnog islamizma i dalje je ozbiljan

Četrdeset udruga i inicijativa koje se bave prevencijom i deradikalizacijom vjerski motiviranog ekstremizma okupljeno je u krovnoj organizaciji BAG RelEx. Njezina direktorica Jamuna Oehlmann kaže da ju je napad u Berlinu šokirao, ali ne i potpuno iznenadio.

"Problem radikalnog islamizma u Njemačkoj i dalje je vrlo ozbiljan. Sve je više mladih žena koje se radikaliziraju, ali su i dalje ponajprije mladi muškarci ti koji se radikaliziraju, čine nasilna djela i ostvaruju svoje nasilne fantazije."

Prema njezinim riječima, radikalizacija je složen proces u kojem se isprepliće više različitih uzroka. Važnu ulogu imaju društvene okolnosti i vanjski čimbenici, ali i osobna odgovornost svake osobe koja se radikalizira.

Oehlmann navodi takozvane "push faktore", odnosno životne krize koje ljude mogu udaljiti od društva: smrt bliske osobe, neuspjeh na ispitu, stambene probleme, gubitak posla, iskustva diskriminacije, isključenosti ili vršnjačkog nasilja, kao i nestabilnu međunarodnu političku situaciju.

"S druge strane postoje islamistički akteri koji vrlo dobro znaju iskoristiti takve životne krize. Mladima daju osjećaj da ih netko sluša, da pripadaju zajednici i da mogu biti važni. Uz to, složeni svijet svode na borbu dobra i zla, crnog i bijelog."

Programi pogođeni proračunskim rezovima

Zbog toga je, smatra Oehlmann, posebno važno da se ne smanjuju sredstva organizacijama koje rade na prevenciji i deradikalizaciji islamista.

Međutim, upravo je takvo smanjenje najavila savezna ministrica obrazovanja Karin Prien. Ona planira reformirati program financiranja "Demokratie leben" ("Živjeti demokraciju"). Do kraja godine financiranje će biti obustavljeno za oko 200 projekata, među kojima su i 23 od ukupno 40 organizacija članica krovne mreže BAG RelEx.

Jamuna Oehlmann kritizirala je tu odluku.

"Problem je u tome što su pogođeni upravo projekti i ljudi koji kvalitetno rade svoj posao. Umjesto da se bave prevencijom islamizma, sada moraju tražiti nove izvore financiranja. Potrebni su nam pouzdanost i dugoročna potpora."