Japan neće imati caricu
Japanski parlament u petak je završio višegodišnju raspravu o budućnosti Prijestolja krizantema, ali umjesto da otvori mogućnost da žena naslijedi prijestolje, što su pokazivale ankete javnog mnijenja, učvrstio je isključivo mušku lozu po ocu kao jedini put do carske krune.
Novi zakon uvodi dvije promjene. Daljnjim muškim rođacima starijima od 15 godina omogućuje se povratak u carsku obitelj posvojenjem, pod uvjetom da nisu oženjeni, dok se princezama omogućuje zadržavanje kraljevskog statusa nakon udaje za pučane. Njihovi supružnici i djeca, međutim, i dalje neće biti priznati kao članovi carske kuće.
Riječ je o pokušaju rješavanja demografske krize u samom srcu japanske monarhije. Od šesnaest odraslih članova carske obitelji samo su petorica muškarci, dok djece uopće nema.
Hisahito: Jedini muški potomak u četiri desetljeća
Devetnaestogodišnji princ Hisahito, carev nećak, prvi je muški potomak rođen u carskoj obitelji u posljednja četiri desetljeća. Ako Hisahito, koji je tek završio srednju školu i studira biologiju, ne bude imao sina, neće biti nasljednika, a carska će loza prema trenutačnim pravilima završiti.
Politički paradoks ove reforme teško je zanemariti. Zakon je kroz parlament progurala vlada premijerke Sanae Takaichi, prve žene na čelu japanske vlade u povijesti zemlje.
Takaichi i konzervativno krilo vladajuće Liberalno-demokratske stranke (LDP) ustraju na stajalištu da je muška krvna loza "jedini izvor careve vlasti i legitimiteta".
Kritičari takvo stajalište smatraju posebno ironičnim jer dolazi od prve žene na čelu japanske vlade.
Profesor Hideya Kawanishi sa Sveučilišta u Nagoyi rekao je za AFP da prijedlog "ne odražava javno mnijenje", ocijenivši kako konzervativno krilo LDP-a pod svaku cijenu želi očuvati mušku lozu te zato ne želi slušati glas javnosti.
Aiko ostaje bez krune
Zanimljivo je da je istoga dana Diet, japanski parlament, izglasao i drugi kontroverzni zakon s Takaichijine desničarske političke agende. Riječ je o novom propisu kojim se zabranjuje skrnavljenje državne zastave, a koji protivnici smatraju pokušajem zastrašivanja javnosti i utišavanja kritika vlade.
Dvije reforme usvojene istoga dana, jedna o carskom nasljeđivanju, a druga o zaštiti nacionalnog simbola, zajedno oslikavaju širi zaokret japanske politike prema tradicionalističkim i nacionalističkim vrijednostima otkako je Takaichi preuzela vlast.
Najpopularnija kandidatkinja za nasljednicu ostaje izvan igre. Dvadesetčetverogodišnja princeza Aiko, jedino dijete cara Naruhita i carice Masako, uživa veliku popularnost u javnosti, no kao žena prema važećem zakonu ne može naslijediti prijestolje.
Umjesto nje, nasljedna linija prelazi na careva šezdesetogodišnjeg brata Akishina, a zatim na njegova sina Hisahita. Treći u redu je carev stric, princ Hitachi, koji ima 90 godina.
Bivši čelnik Agencije za carski dom Shingo Haketa ocijenio je da je monarhija nakon Hisahita "izrazito nestabilna".
Znakovito je i da je carica Masako, diplomatkinja obrazovana na Harvardu, nakon Aikina rođenja razvila depresiju i tjeskobu zbog kritika jer nije rodila muškog nasljednika. Feministička znanstvenica Chizuko Ueno navodi to kao primjer sustava koji "muške članove carske obitelji tretira kao pastuhe, a žene stavlja pod pritisak da budu strojevi za rađanje" muških potomaka.
Japanska rasprava dolazi u trenutku kada je velika većina europskih monarhija taj problem odavno riješila u suprotnom smjeru.
Ukinuta praksa konkubina
Švedska od 1980., Nizozemska od 1983., Norveška od 1990., Belgija od 1991., Danska od 2009. i Luksemburg od 2011. godine uveli su apsolutnu primogenituru, odnosno pravo prvenstva nasljeđivanja neovisno o spolu. Time su njihove prijestolonasljednice, poput švedske princeze Victorije ili nizozemske princeze Catharine-Amalije, izjednačene s braćom u redu nasljeđivanja.
Japan tako ostaje jedna od rijetkih preostalih ustavnih monarhija koja potpuno isključuje žene iz nasljeđivanja prijestolja, strože čak i od Monaka, gdje vrijedi sustav prednosti muškog potomstva. Žene ondje ne mogu naslijediti prijestolje prije svoje braće, ali ga, za razliku od Japana, mogu naslijediti ako nema muških nasljednika.
Carska institucija u Japanu, prema procjenama povjesničara, stara je gotovo 1500 godina, a prema tradicionalnom računanju čak oko 2600 godina.
Vladin prijedlog iz 2005. godine, kojim bi se dopustilo da žene postanu monarhinje, odbačen je nakon Hisahitova rođenja sljedeće godine, čime je pitanje skinuto s dnevnog reda na dva desetljeća.
Sustav je u prošlosti funkcionirao zahvaljujući konkubinama, koje su do prije stotinjak godina rodile približno polovicu japanskih careva. Ta je praksa ukinuta za vrijeme vladavine Naruhitova prapradjeda, cara Taishoa.
Bez tog mehanizma, uz opće starenje stanovništva i pad nataliteta u japanskom društvu, povjesničari upozoravaju da sustav isključivo muškog nasljeđivanja dugoročno jednostavno nije održiv. To vrijedi čak i uz mogućnost posvojenja dalekih rođaka, od kojih su mnogi, prema podacima Agencije za carski dom, više od 36 generacija udaljeni od sadašnjeg cara, budući da se njihova loza od carske obitelji odvojila prije otprilike 60 godina.
