Izbori

Gotovo 70 posto Francuza misli da Macron ne može dobiti još jedan mandat

Prema istraživanju kompanije "Elabe", najmanje 62 posto građana nije zadvoljno općim politikama Emmanuela Macrona, koji je u predsjedničku fotelju sjeo u svibnju 2017. godine.
Vijesti / Svijet | 23. 01. 2020. u 08:02 Anadolija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Anketa provedena u Francuskoj pokazala je da više od polovine javnosti dijeli mišljenje da predsjednik zemlje Emmanuel Macron neće biti ponovo izabran, u slučaju da se kandidira na predsjedničkim izborima 2022. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema istraživanju kompanije "Elabe", najmanje 62 posto građana nije zadvoljno općim politikama Emmanuela Macrona, koji je u predsjedničku fotelju sjeo u svibnju 2017. godine.

Podaci ankete pokazuju da 69 posto Francuza smatra da Macron ne može biti ponovo izabran ako bude kandidat na predsjedničkim izborima 2022. godine, dok 31 posto javnosti misli suprotno, odnosno da bi Macron mogao ponovno biti predsjednik.

Najmanje 61 posto ispitanika odgovorilo je da bi Macron trebao voditi računa o reakcijama građana protiv reforme penzionog sistema u zemlji, dok je 39 posto ispitnika podržalo reformu.

Još nije poznato hoće li Macron na izborima za dvije godine pokušati dobiti još jedan mandat na čelu države.
Jedan od najvećih štrajkova u novijoj historiji Francuske održan je 5. decembra, na kojem su građani izrazili prosvjed protiv najavljene mirovinske reforme francuskog predsjednika Emanuela Macrona.

Francuska trenutno ima 42 različita mirovinska programa za različite sektore. Vlada je predložila ujedinjenje svih spomenutih u jedan mirovisnki sustav.Trenutno je francuski mirovinski sustav baziran na principu međugeneracijske solidarnosti gdje radnici iz doprinosa tokom godine finansiraju penzionere. No, zbog starenja stanovništva, sve manje ljudi uplaćuje doprinose za mirovinski sustav.

Kako bi ovo popravila, vlada je predložila bodovni sustav koji će radnicima nadoknaditi mirovinske bodove za svaki dan rada ili svaki euro koji uplaćuju.Planom bi se ukinule privilegije dodijeljene državnim službenicima i postepeno povećavala dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine starosti, što bi moglo negativno utjecati na mnoge sektore.Radnici bi dobili punu penziju ukoliko se umirove sa 64 godine. Ukoliko odu u mirovinu ranije, mirovina bi im bila umanjena za pet posto za svaku godinu prijevremenog umirovljenja.

Također, mirovina bi im se uvećavala za pet posto za svaku godinu ukoliko se umirove nakon 64 godine starosti.

 

Kopirati
Drag cursor here to close