Francuska širi nuklearno odvraćanje prema istoku Europe: Rafalei bi u krizi mogli djelovati iz baza saveznika

Francuska je počela konkretno širiti svoju nuklearnu strategiju na europske saveznike, a koncept predsjednika Emmanuela Macrona predviđa da francuski Rafalei sposobni za nošenje nuklearnog oružja u slučaju krize mogu biti privremeno raspoređeni na teritoriju drugih europskih država. Riječ je o najvećem zaokretu u francuskoj nuklearnoj doktrini posljednjih desetljeća, potaknutom prije svega prijetnjom iz Rusije i pitanjima o dugoročnoj pouzdanosti američkog sigurnosnog jamstva Europi. The Wall Street Journal

Macron je novu koncepciju nazvao ''forward deterrence'', odnosno naprednim odvraćanjem. Francuska pritom ne planira trajno razmještati nuklearne bojeve glave u drugim državama niti uspostaviti sustav sličan NATO-ovu dijeljenju američkog nuklearnog oružja. Pariz zadržava potpunu i isključivu kontrolu nad odlukom o eventualnoj uporabi vlastitog arsenala. OSW Warsaw

U inicijativu se tijekom godine uključio niz europskih država, među kojima su Njemačka, Poljska, Nizozemska, Belgija, Danska, Švedska, Grčka, Norveška i Finska, dok se suradnja razvija kroz bilateralne strateške skupine. Finska je u rujnu službeno potvrdila priključivanje francuskoj inicijativi. valtioneuvosto.fi

Prvi koraci više nisu samo političke najave. Francuski Rafalei iz strateških zračnih snaga već su u srpnju raspoređeni u njemačku bazu Nörvenich u sklopu francusko-njemačke nuklearne suradnje, dok bi Njemačka trebala sudjelovati i u francuskim vježbama nuklearnog odvraćanja. elysee.fr

Plan uključuje i mnogo više od samih zrakoplova. Saveznici bi trebali razvijati zajedničke sustave ranog upozorenja, razmjenu obavještajnih podataka, komunikacijske kanale te konvencionalnu protuzračnu i proturaketnu obranu koja bi podupirala francusko nuklearno odvraćanje. IISS

Francuska raspolaže s približno 290 nuklearnih bojevih glava, premda je Macron ove godine najavio povećanje arsenala i prestanak javnog objavljivanja njegova točnog broja. Nuklearnu komponentu čine balističke rakete na podmornicama i zrakoplovne snage s Rafaleima. House of Commons Library

Važna je, međutim, razlika između ove inicijative i klasičnog ''nuklearnog kišobrana''. Francuska saveznicima nije dala automatsko jamstvo da će uporabiti nuklearno oružje ako budu napadnuti, a Macron nije prepustio drugim državama nikakav dio odlučivanja o francuskom arsenalu.

Cilj je prije svega Rusiji zakomplicirati procjenu mogućeg francuskog odgovora. Ako Moskva u kriznoj situaciji više ne može unaprijed pretpostaviti iz kojih će baza djelovati francuske strateške zračne snage niti koje će države biti uključene u njihovu potporu, francusko odvraćanje postaje manje predvidivo.

Pariz pritom naglašava da nova strategija nije zamišljena kao zamjena za američki nuklearni kišobran i NATO, nego kao njegov europski dodatak. Ipak, sama činjenica da europske zemlje sada institucionalno razgovaraju o mogućem raspoređivanju francuskih nuklearno sposobnih zrakoplova pokazuje koliko se europska sigurnosna arhitektura promijenila.