Finska u NATO-u - Rusija spominje nuklearne glave

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kremlj je u utorak obećao poduzeti "protumjere" nakon što se NATO pridruži Finskoj, nazivajući širenje zapadnog saveza "sigurnosnim napadom" na Rusiju, objavila je Hina.

"Ovo je daljnje pogoršanje situacije. Proširenje NATO-a napad je na našu sigurnost i na ruske nacionalne interese", rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

"To nas prisiljava da poduzmemo protumjere", nastavio je.

Rusija i Finska dijele granicu dugu 1300 km, a Moskva je već rekla da će pojačati vojne divizije stacionirane na zapadu i sjeverozapadu zemlje.

"Pažljivo ćemo pratiti što se događa u Finskoj, (...) što nam prijeti. U skladu s tim bit će poduzete mjere. Naša vojska će izvijestiti u dogledno vrijeme", dodao je Peskov.

"Finska nikada nije bila antiruski raspoložena i nismo bili u sukobu" s njom, dodao je Peskov.

Njezino članstvo u NATO-u "može samo utjecati na prirodu naših odnosa", jer je Savez "neprijateljska organizacija".

Nuklearne glave u Bjelorusiji

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je u utorak da su pristupanje Finske vojnom savezu NATO-a i potez NATO-a da poveća vlastitu borbenu spremnost povećali rizik od sukoba.

Šojgu je također rekao da su neki bjeloruski vojni zrakoplovi sada sposobni nositi nuklearne bojeve glave i da su raketni sustavi Iskander prebačeni u Bjelorusiju. Oni se mogu koristiti za nošenje konvencionalnih ili nuklearnih projektila.

Finska, koja u utorak postaje 31. članica NATO-a, odlučuje hoće li na njezinu teritoriju biti raspoređeni vojnici iz drugih članica Saveza i bez njezina pristanka oni ne mogu biti raspoređeni, izjavio je u utorak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

''Odluka je na Finskoj, ne može biti nazočnosti vojnika iz drugih članica NATO-a bez njezina pristanka'', izjavio je Stoltenberg.

Istaknuo je da ulazak Finske donosi NATO-u znatne vojne kapacitete i snage te snažnu obrambenu industriju.

280 tisuća vojnika spremnih za borbu

Finska, zemlja s oko 5,5 milijuna stanovnika, ima respektabilnu vojnu silu - 12 tisuća profesionalnih vojnika, a svake godine obučava više od 20 tisuća regruta. U slučaju rata Finska ima na raspolaganju 280 tisuća vojnika spremnih za borbu i još 600 tisuća rezervista.

Finska će do 2026. godine povećati svoj vojni proračun za 40 posto. Njezine zračne snage imaju 55 američkih borbenih zrakoplova F-18, koje namjerava zamijeniti s najmodernijim F-35. Također raspolaže s 200 tenkova i vrlo velikom količinom topničkog oružja.

Stoltenberg je rekao da je pristupanje Finske NATO-u povijesni događaj i izravna posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

“Prije nekoliko godina bilo je nezamislivo da Finska uđu u NATO. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da cilj invazije na Ukrajinu smanjiti nazočnost NATO-a na svojim granicama, a dobio je upravo suprotno”, rekao je Stoltenberg.

Zapelo sa švedskom

Finska i Švedska  zajedno su u svibnju prošle godine podnijele zahtjev za članstvo, odustavši od duge tradicije neutralnosti nakon što je Rusija napala Ukrajinu.

NATO je u lipnju uputio pozivnice za članstvo objema zemljama.

Međutim, zapelo je u procesu ratifikacije pristupnog protokola jer je Turska je ispočetka otezala s ratifikacijom pristupnih protokola za obje zemlje, a kasnije je popustila i odobrila ulazak Finske, a Švedska je još na čekanju.

Tursku je u tome u stopu pratila i Mađarska.

Turska, u kojoj će se sredinom svibnja održati predsjednički izbori, optužuju Švedsku da na svome teritoriju pruža utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) i savezničkih organizacija, a koje ona smatra terorističkim grupacijama.

Stoltenberg je rekao kako uskoro očekuje da se i Švedska pridruži NATO-u, koja će “također biti sigurnija” zbog ulaska Finske.