Europa se ozbiljno priprema za rat

Europske zemlje pojačavaju pripreme za mogući širi sukob s Rusijom, suočene s intenziviranjem hibridnih napada, neizvjesnošću oko američke predanosti obrani NATO-a i iskustvima rata u Ukrajini, ocijenio je danas analitičar CNN-a i bivši američki dužnosnik za nacionalnu sigurnost Bret McGurk.

McGurk navodi da su posljednjih dana europski saveznici poduzeli niz mjera koje ukazuju na povećanu zabrinutost zbog mogućnosti širenja rata izvan Ukrajine, prenosi FoNet.

Odlučujući trenutci

Bjelorusija je ovoga tjedna održala vojne vježbe u blizini Suwałki koridora, uskog kopnenog pravca između Poljske i Litve koji povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a. Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je povjerljivi brifing za političke čelnike, nakon čega su najavljene nove mjere zaštite kritične infrastrukture od ruskih hibridnih napada.

Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da bi Rusija mogla izvesti napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a i predstaviti ih kao incidente.

Velika Britanija pozvala je građane da se pripreme za mogući rat i osiguraju zalihe hrane i vode, dok je njemački kancelar Friedrich Merz govorio o potrebi pripreme za ''odlučujuće trenutke'' u obrani Europe.

I Švicarska, koja tradicionalno vodi politiku vojne neutralnosti, usvojila je novu strategiju nacionalne sigurnosti koja predviđa veću otpornost i sposobnost obrane od oružanog napada.

Suwałki koridor

McGurk navodi da se europske zemlje godinama suočavaju s kibernetičkim napadima, sabotažama, podmetanjem požara, napadima dronovima i drugim operacijama koje pripisuju Rusiji. Problem za NATO predstavlja to što takve aktivnosti mogu biti izvedene bez jasnog prelaska praga konvencionalnog rata.

Kao mogući scenarij šire konfrontacije autor izdvaja Suwałki koridor, dug oko 100 kilometara, kojim su baltičke zemlje kopneno povezane s ostatkom NATO-a. On ocjenjuje da bi ograničena ruska vojna operacija, uz moguće sudjelovanje Bjelorusije, mogla poslužiti za testiranje spremnosti članica Saveza da primijene odredbu o zajedničkoj obrani.

Vježbanje scenarija

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ranije je rekao da Savez redovito uvježbava takve scenarije i da bi napad izazvao snažan odgovor.

Rat u Ukrajini, prema McGurku, pokazao je da države za obranu moraju imati ne samo oružje nego i elektroenergetske mreže otporne na napade, bolnice sposobne zbrinuti velik broj žrtava, alternativne komunikacijske sustave i prometnu infrastrukturu, kao i institucije koje mogu funkcionirati pod dugotrajnim pritiskom.

Ovoga je tjedna NATO objavio ažurirane zahtjeve za nacionalnu otpornost, koji obuhvaćaju kontinuitet rada vlada, opskrbu energijom, hranom i vodom, zdravstvenu zaštitu i komunikacije tijekom krize i sukoba. Prema McGurku, Savez pritom proučava iskustva Ukrajine u održavanju ključnih službi tijekom ruskih napada.

Autor ukazuje i na američki faktor, navodeći da su SAD istodobno vojno angažirane u Europi, na Bliskom istoku i u indo-pacifičkoj regiji, zbog čega su njihovi resursi, uključujući protuzračnu obranu, obavještajne kapacitete i streljivo, ograničeni.

McGurk ocjenjuje da Rusija, čak i dok je angažirana u Ukrajini, ne mora pokrenuti novu invaziju velikih razmjera kako bi testirala NATO. Prema njegovoj analizi, Moskva bi mogla postupno povećavati pritisak kroz sabotaže, kibernetičke napade, pokušaje atentata, napade dronovima ili raketama i ograničene vojne operacije.

Zaključuje da u Europi završava razdoblje u kojem se rat smatrao malo vjerojatnim te da se države ponovno pripremaju za mogućnost oružanog sukoba, dijelom zbog procjene da odvraćanje ovisi o tome kako rusko vodstvo procjenjuje spremnost NATO-a i kakav bi bio odgovor SAD-a na širenje sukoba.