Europa rješenje za požare traži u kozama

Vatrogasci u Francuskoj i Španjolskoj bore se s nedostatkom zrakoplova za gašenje razarajućih šumskih požara. No sprječavanje budućih katastrofa moglo bi ovisiti o nečem sasvim drugom – o tome hoće li biti dovoljno koza.

Ideja da se ispašom stoke stvaraju prirodni protupožarni pojasevi sve više dobiva na važnosti kao ozbiljno rješenje. Ove su je godine službeno podržali Europska komisija i najveća europska poljoprivredna organizacija. Istraživači su utvrdili da su životinje koje pasu raslinje pomogle usporiti širenje požara u španjolskim regijama Extremadura, Andaluzija i Valencija, piše Politico.

Nije jeftino rješenje

Ipak, iako je riječ o jednostavnom rješenju koje ne zahtijeva naprednu tehnologiju, ono nije jeftino. Pastiri često ovise o državnim potporama kako bi uopće mogli živjeti od svog posla. Još veći problem, upozoravaju stručnjaci za zaštitu od požara, jest to što političari i dalje mnogo više ulažu u gašenje požara nego u njihovu prevenciju.

"Na isti način na koji razumijemo potrebu financiranja vatrogasaca, moramo prepoznati i posao koji obavljaju pastiri", rekao je Jordi Vendrell, voditelj španjolske neprofitne Zaklade Pau Costa koja proučava upravljanje šumskim požarima.

Dok požari prijete području oko Bordeauxa, francuski poljoprivrednici pomažu vatrogascima puneći svoje cisterne vodom kako bi sudjelovali u gašenju. No upravo je manjak poljoprivrednika jedan od razloga zbog kojih problem postaje sve ozbiljniji.

Napuštena poljoprivredna zemljišta zarastaju u grmlje koje se tijekom ljeta suši ili ih zamjenjuju jednolične šume koje lako gore. Europski satelitski program Copernicus potvrdio je da najveći požari koji trenutačno haraju Europom izbijaju upravo na područjima gdje šume i grmlje čine velike, povezane površine.

Bez financijske potpore nema mladih pastira

Iako za koze prirodne hrane ima u izobilju, tržište ne pruža dovoljno razloga da se ljudi bave stočarstvom. José María Castilla iz španjolske poljoprivredne organizacije ASAJA kaže da je bez financijske isplativosti "nemoguće" privući mlade u uzgoj koza.

Po njegovu mišljenju, rješenje je osnivanje posebnog fonda, po uzoru na europski odgovor tijekom pandemije koronavirusa 2020. godine.

"Neki tvrde da bi poljoprivrednici koji žive uz rusku granicu trebali dobivati više novca jer predstavljaju prvu liniju obrane", rekao je Castilla.

"Prva linija obrane koju pružaju pastiri održavajući zemljišta sklona požarima zapravo je ista stvar", dodao je.

Ispaša kao zaštita

Financijeri sve više podupiru katalonski projekt Fire Flocks, koji kombinira zaštitu od požara i komercijalnu poljoprivredu.

Projekt financiraju lokalne vlasti uz pomoć europskih poljoprivrednih fondova. U njemu uzgajivači koza i ovaca dovode svoja stada na ispašu u šumska područja visokog rizika koja određuje regionalna vatrogasna služba. Istodobno, u lokalnim trgovinama prodaju sir i jogurt s posebnom oznakom koja kupcima objašnjava da kupnjom podupiru prevenciju požara.

U različitim dijelovima Španjolske za tu se svrhu koriste koze, ovce, krave pa čak i konji. U mjestu Couso za meso krava koje sudjeluju u održavanju protupožarnih površina postoji dvomjesečna lista čekanja, a kilogram stoji 10 eura.

Potpore nisu potrebne zato što je riječ o neprovjerenoj ideji, nego zato što pokušavaju obnoviti nekadašnji način života.

"Šume i druga ruralna područja nekad su se održavala kroz gospodarske aktivnosti koje danas jednostavno više nisu isplative", rekao je Vendrell.

"Zbog toga više ne postoje stvarni poticaji da se o njima vodi briga", dodao je.

Bruxelles podržava ideju, ali...

Europska komisija ispašu vidi kao način na koji stoka može pomoći društvu u prilagodbi klimatskim promjenama, umjesto da se na nju gleda isključivo kao na izvor onečišćenja.

U dokumentu iz ožujka o prevenciji šumskih požara Komisija je ispašu navela kao dio rješenja, a isti je stav ponovila i u novoj strategiji za europski stočarski sektor.

No zagovornici upozoravaju da Bruxelles zasad nije učinio dovoljno kako bi tu praksu doista proširio.

Prošle je godine skupina stručnjaka iz Znanstvenog savjetodavnog vijeća europskih akademija kritizirala Europsku uniju zbog "prevelikog fokusa na gašenje požara i hitne intervencije", umjesto na dugoročna rješenja za prilagodbu krajolika sve češćim požarima.

Među preporukama koje su objavili ispaša stoke zauzima jedno od središnjih mjesta jer se pokazala učinkovitom u smanjenju veličine i razornosti požara.

Glasnogovornica Europske komisije Louise Bogey izjavila je da europski poljoprivredni proračun već podupire različite mjere upravljanja požarima, uključujući ispašu stoke, ali i gradnju šumskih cesta koje služe kao protupožarni pojasevi.

U novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, koja će se primjenjivati od 2028., Komisija želi uvesti i posebnu "prijelaznu potporu" za poljoprivrednike koja bi se mogla koristiti za prelazak na stočarstvo i pastirske djelatnosti. EU također priprema financijski program s Europskom investicijskom bankom za ulaganja u stočarski sektor.

Trebat će mnogo više koza

U Madridu, jednoj od regija koje su najteže pogođene požarima, lokalne vlasti također planiraju koristiti ispašu kao mjeru prevencije. Ranije ove godine najavljeno je da će stoka održavati oko 3700 hektara šumskog područja, uz trošak od 800.000 eura za regionalni proračun.

No samo su ovogodišnji požari u toj regiji zahvatili čak 27.000 hektara.

Joe McNorton, stručnjak iz programa Copernicus koji u stvarnom vremenu prati šumske požare, podupire takve projekte, ali upozorava da oni neće biti dovoljni u svim situacijama.

"U ekstremnim uvjetima snažan vjetar može nositi goruće čestice daleko ispred glavne fronte požara, zbog čega vatra može preskočiti i protupožarne pojaseve", rekao je.

Profesor Urbano Fra Paleo sa Sveučilišta Extremadura smatra da ispaša ne može biti jedino rješenje, ali da bez nje nema dugoročne zaštite.

"Bez životinja koje pasu niska vegetacija jednostavno će ponovno izrasti", rekao je.

"Donositelji odluka to ne razumiju. Razmišljaju samo o tome kako ugasiti požar kada izbije, a ne kako upravljati krajolikom kako do požara uopće ne bi došlo", zaključio je, prenosi N1 Hrvatska.