EU kritizira sporazum Trumpa i Putina

Sporazum o dizelu koji su tokom vikenda postigli američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin izazvao je negativne reakcije ministara vanjskih poslova Europske unije (EU), jer smatraju da sporazum podriva transatlantsko jedinstvo u trenutku kada Rusija pojačava napade na Ukrajinu.

Europska unija će nastaviti primjenjivati sankcije Rusiji usprkos sporazumu o dizelu koji su postigli Trump i Putin, poručili su danas ministri vanjskih poslova zemalja članica.

Izuzeće od sankcija

Po sporazumu koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Moskva će odmah pustiti na američko i globalno tržište 300.000 tona dizela, dodatnih 500.000 tona u studenom, a nakon toga još milijun tona.

Da bi omogućio provedbu sporazuma, Washington je odobrio široko izuzeće od sankcija za ruski dizel do travnja 2027. godine, što je izazvalo zabrinutost u Ukrajini i među njenim saveznicima.

''Sjedinjene Američke Države su naš najveći saveznik, ali naša poruka je jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način da to učinimo jeste da izvršimo veći pritisak na Rusiju'', izjavila je visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas uoči sastanka ministara vanjskih poslova u Luksemburgu.

Dodala je da ne treba zaboraviti da je Rusija započela rat.

Kallas je pozvala Bijelu kuću da provede zakon koji je promovirao senator Lindsey Graham, a koji predviđa opsežne sankcije i carine protiv Moskve. Međutim, zakon, usvojen nakon Grahamove iznenadne smrti, ostavlja konačnu odluku predsjedniku SAD-a.

Najstrože europske sankcije

''Ako bi primijenili Grahamov zakon, zaista bismo mogli izvršiti pritisak koji bi Rusiju natjerao da okonča rat'', rekla je Kallas.

Ministrica vanjskih poslova Irske Helen McEntee ocijenila je sporazum Trumpa i Putina zabrinjavajućim, ali je naglasila da će EU nastaviti svoju višegodišnju strategiju prema Rusiji.

EU danas je usvojila dosad najveće proširenje liste sankcioniranih osoba i organizacija, dodajući više od 1.600 pojedinaca i subjekata optuženih za podršku ruskom ratu. Više od polovine njih povezano je s proizvodnjom balističkih projektila.

''Moramo se ponovo fokusirati i pojačati napore da održimo pritisak na Rusiju'', rekla je McEntee.

Dodala je da je prioritet zadržati taj pritisak, ali i očuvati komunikacijske kanale sa SAD-om jer bez američke podrške neće biti moguće ostvariti željene ciljeve.

Europski način

Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard također je kritizirala sporazum o dizelu i pozvala evropske partnere da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za povećanje vojne i financijske pomoći Ukrajini.

'' Duboko žalim zbog ovog sporazuma. Nadam se da neće stupiti na snagu'', kazala je.

Po njenim riječima, zemlje EU, bez obzira na poteze SAD-a, moraju ostati smirene, nastaviti pružati podršku Ukrajini korištenjem zamrznute ruske imovine i dodatno povećati pritisak na Moskvu.

Ministar vanjskih poslova Litve Kęstutis Budrys također je oštro kritizirao sporazum, ocijenivši da on ne doprinosi ni stabilizaciji cijena naftnih derivata niti jedinstvu transatlantske zajednice.

''To nije europski način'', rekao je Budrys novinarima.

Naglasio je da Europa treba povećavati pritisak jer se već vidi da takva politika daje rezultate te da je za Europu od vitalnog interesa pomoći Ukrajini da prebrodi predstojeću zimu.

Kritike Trumpu

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna povezao je sporazum s unutrašnjom političkom situacijom u SAD-u pred izbore za Kongres narednog mjeseca, na kojima republikanci predsjednika Trumpa zaostaju za demokratima, te ocijenio da će njegov stvarni utjecaj biti ograničen.

Trump se suočava s kritikama zbog rata protiv Irana, koji se smatra glavnim razlogom značajnog rasta cijena goriva.

Tsahkna je također izjavio da primirje u energetskom sektoru, koje je Trump jučer iznenada najavio, ne funkcionira, ukazujući na kontinuirane ruske zračne napade na Ukrajinu.

Po dostupnim informacijama, primirje bi se prvenstveno odnosilo na rafinerije nafte, što bi, po ocjenama kritičara, išlo više u korist Rusiji. Ukrajina ima samo jednu rafineriju, dok Rusija raspolaže s 32 velike rafinerije.

Kijev već duže vrijeme napada rusku naftnu industriju nastojeći oslabiti financiranje ruskog ratnog aparata i ojačati svoju pregovaračku poziciju. Međutim, ti napadi izazvali su nezadovoljstvo Trumpa, što je dovelo do postizanja sporazuma s Putinom, prenosi Euronews.