Dobitnici Pulitzera za Bljesak: Novinarstvo nije jako kao nekada

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Novinarstvo nije snažno kao nekada, složni su dobitnici Pulitzerove nagrade, američki novinari Nigel Jaquiss i Tony Messenger, u zajedničkom intervjuu za portal Bljesak.info.

Jaquiss je novinar Willamette Weeka iz Portlanda u kojem radi od 1998. godine. Pulitzerovu nagradu dobio je 2005. godine za priču o seksualnom zlostavljanju 14-godišnje djevojčice koju je iskorištavao bivši guverner države Oregon, Neil Goldschmidt, dok je bio gradonačelnik Portlanda.

Messenger, kolumnist časopisa St. Louis Post-Dispatch, je bio nominiran za Pulitzerovu nagradu 2015. godine ali ju je osvojio četiri godine kasnije za kolumne u kojima je opisivao način na koji država stvara sirotinju ili, kako je obrazložio žiri, ''za hrabre kolumne koje su razotkrivale malverzacije i nepravdu prisiljavanja siromašnih ruralnih stanovnika Missourija optuženih za prekršaje da plate nepriuštive novčane kazne ili budu poslani u zatvor''.

Čistoća misije

Jaquiss ističe kako radi za vrlo male novine sa samo četiri novinara čija su dvojica vlasnika posljednjih 40 godina posvetili istraživačkom novinarstvu.

''Postoji čistoća misije i fokusa koji moju funkciju čini stvarno jasnom. Za mene, izvještavanje je savršen posao. Po prirodi sam znatiželjan, volim upoznavati nove ljude i plaćen sam, doduše skromno, za ono u čemu najviše uživam'', kaže Jaquiss.

Ističe kako je izuzetno zahvalan i sretan što je dobio Pulitzera.

''Ali samo novinarstvo je nagrada i nikad se ne umorim od njega'', kaže skromno Jaquiss.

Messenger kaže kako ga je osvajanje Pulitzerove nagrade potaknulo da pokuša raditi još bolje.

''To je vrsta priznanja u kojoj sada predstavljam St. Louis Post-Dispatch na drugačiji način i dio sam ovog kolektiva novinara koji je osvojio nagradu'', kaže Messenger.

Izazovna vremena za novinarstvo

I Jaquiss i Messenger slažu se kako su novinarstvo, novinari i mediji pred izazovnim vremenima.

''Bojim se da pad prihoda od oglašavanja koji je uvelike smanjio broj obučenih, iskusnih novinara i urednika znači da je novinarstvo slabije nego što je bilo. Uspon građanskog novinarstva pozitivan je na neki način jer događanja oko nas gleda više očiju'', kaže Jaquiss za Bljesak.info ali naglašava da ''novinarima građanima često nedostaje izobrazba, urednik i uređivanje'' te da takav model novinarstva nije ekonomski održiv.

I Messenger ističe kako novinarstvo nije jako kao nekada.

''Kombinacija pojave društvenih mreža došla je s ekonomskim borbama u medijskoj industriji, što znači da ima manje novinara u gotovo svim novinskim kućama nego što je to bilo prije. No, postoje i novi modeli – poput ProPublice – koji rade odlično novinarstvo na nacionalnoj razini. Uz to, mnogo je dezinformacija koje guraju loši akteri. Općenito, rekao bih da su novinarstvo i demokracija pretrpjeli štetu u proteklom desetljeću'', kaže Messenger.

Promišljeno i oskudno

Na pitanje koliko su površnost društvenih mreža i površnost kulture koja nam je nametnuta utjecala na to da se i ozbiljno novinarstvo smatra površnim kao i da javnost gubi povjerenje u medije, Messenger kaže kako to predstavlja veliki problem.

''Ponekad ću voditi raspravu s čitateljem koji se ne slaže sa mnom i kojeg je zavarala i zavela propaganda i kad im pošaljem snažne argumente koji potkrepljuju moje stavove i mišljenja, oni ih odbace, jer su im njihove propagandne stranice rekle da ne vjeruju New York Timesu ili drugim bastionima američkog novinarstva'', kaže Messenger upozoravajući na propagande s društvenih mreža u koje ljudi upadaju.

Jaquiss smatra kako je problem što se mnogi čitatelji i korisnici medija ''bore sa shvaćanjem razlike i između promišljenog novinarstva s dobrim izvorima i sadržaja koji je oskudan ili bez izvora i koji često predstavlja neku propagandu''.

Uz to, upozorava kako bi i obrazovne institucije na vrijeme trebale shvatiti ozbiljnost u kojoj se društvo nalazi kad je u pitanju konzumacija i shvaćanje medija.

Stara škola novinarstva

''Možda smo u prijelaznom razdoblju kada se škole nisu dovoljno pomaknule prema učenju učenika da budu pronicljiviji potrošači informacija'', rekao je Jaquiss.

Na pitanje vjeruju li da novinarstvo ''stare škole'' može doprijeti do publike koja je u nametnutoj žurbi i traži što kraći sadržaj, oba dobitnika Pulitzera odgovaraju potvrdno.

''I dalje mislim da postoji ogromno tržište za novinarstvo stare škole, ali ponekad se nudi čitateljima na drugačiji način, kao što su neki od brojnih podcasta koji su se pojavili. Ipak, moje novinarstvo, unatoč dugoj formi, dobro funkcionira na Internetu. Mislim da još uvijek postoji tržište za dobro izvještavanje'', rekao je Messenger.

Potvrđujući kako ''old-school journalism'' još uvijek može doprijeti do publike, Jaquiss dodaje i kako se unatoč tome mora mijenjati pristup. 

''Mislim da moramo promijeniti način na koji komuniciramo s čitateljima, slušateljima i gledateljima, što su učinili mnogi mediji. Najbolje novinarstvo na svijetu je beskorisno ako ga nitko ne čita'', kaže Jaquiss.

Već smo u Orwellovoj 1984.

Na pitanje o tome jesmo li u vremenu u kojem živimo već u Orwellovoj 1984. godini Jaquiss kaže kako se boji da jesmo.

''Bojim se da smo tamo - u 1984. - ali ostajem u nadi da će, dok se ljudi prilagođavaju svim novim načinima na koje mogu dobiti informacije, doći do ispravki i dosljednosti. Pretpostavljam da će ljudi u političkoj sredini htjeti čuti više od obje političke krajnosti, a čak će i neki od ekstremnih ljudi shvatiti da ne čuju cijelu priču'', kaže ovaj novinar.

Messenger smatra da je COVID pogoršao stvari.

''Jer u vremenu u kojem smo bili podijeljeni, još više smo se razdvojili. Teško je sada natjerati ljude iz različitih političkih tabora da budu čak i prijatelji, i da slušaju jedni druge. To je veliki izazov'', kaže Messenger.

Amerika i mi

Obojica ističu kako ljudi izvan SAD-a ne razumiju dovoljno SAD, ali i da građani Amerike ne razumiju previše ostatak svijeta.

Jaquiss priznaje kako ne putuje dovoljno u inozemstvo da bi znao percepciju ostatka svijeta o SAD-u, ali kaže kako sumnja da znaju  dovoljno situaciju u SAD-u. S druge strane, kaže kako građani SAD-a ''malo vjerojatno'' imaju stvarnu sliku stanja u svijetu.

''SAD su toliko velike i toliko izolirane od većeg dijela svijeta da jedva obraćamo pažnju na Kanadu i Meksiko, pa mislim da većina ljudi nema previše osjećaja što se događa drugdje, osim situacija o kojima bruji cijeli svijet kao što su Ukrajina ili Gaza'', kaže Jaquiss.

Messenger kaže kako možda ljudi izvana bolje razumiju Ameriku od samih Amerikanaca.

''Ostatak svijeta još ne shvaća koliko se opasno držimo naše demokracije. No, ponekad mislim da ljudi iz cijelog svijeta jasnije vide situaciju u SAD-u nego mi'', kaže Messenger.