Crnogorska Vlada planira, u suradnji s američkom kompanijom, pokrenuti proizvodnju bespilotnih letjelica, a prva serija bit će donirana Ukrajini, stoji u dokumentu koji je objavila Vlada Crne Gore, prenosi Radio Slobodna Europa.
Kako navode, inicijativa je u skladu s opredjeljenjem Crne Gore i ima za cilj jačanje domaće obrambene industrije.
"…Unaprijediti sposobnost Vojske u odnosu na NATO, podržati obrambene potrebe Ukrajine, kao i poziciju Crne Gore kao pouzdanog dobavljača najsuvremenije obrambene opreme na globalnom tržištu", istaknuto je u dokumentu.
Nije precizirano kada će proizvodnja započeti, niti koliko sredstava će crnogorske vlasti izdvojiti za ovaj projekt.
U istom dokumentu stoji da će projekt, čija vrijednost ide do 15 milijuna dolara, poduprijeti i američka administracija predvođena predsjednikom Donaldom Trumpom. Riječ je o sredstvima koje su SAD već namijenile za crnogorsku vojsku.
Iz Veleposlanstva SAD-a poručuju da potiču sve partnerske zemlje da ulažu i surađuju s američkim tvrtkama.
"Ulaganje u obrambene sposobnosti, poput američkih bespilotnih zrakoplovnih sustava, pokazuje ozbiljnost Crne Gore u pogledu ispunjavanja obaveza prema Savezu, u vrijeme kada tražimo od Europe da preuzme veći teret za svoju sigurnost."
Po postojećim NATO pravilima, članice bi trebale izdvajati najmanje dva posto BDP-a na obranu.
"Kako je rekao predsjednik Trump, važno je da se svi saveznici na samitu u Haagu obvežu da će trošiti pet posto BDP-a na obranu", navodi se u odgovoru Veleposlanstva.
Ako bude odobren, sporazum će promovirati "zajedničku sigurnost, stabilnost i prosperitet", zaključuju.
Na sjednici održanoj 29. svibnja, crnogorska Vlada odobrila je "pismo namjere" za ulaganje u proizvodnju bespilotnih zrakoplovnih sustava (UAS) i razvoj izvoza putem crnogorskih zračnih luka.
Pismo će potpisati potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj te Robert J. Donahue, direktor američke kompanije By Light Professional IT Services LLC. Ugovor je planiran za rujan.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa o lokaciji proizvodnog pogona, početku proizvodnje i broju planiranih radnih mjesta.
Vlada Crne Gore također je najavila zakonodavni okvir za proizvodnju i izvoz vojne opreme i opasnih tvari. Trenutno radi na nacrtu zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, koji bi trebao biti gotov do kraja godine. U projekt je uključeno osam ministarstava, Agencija za civilno zrakoplovstvo te Zračna luka Podgorica.
Vlada će osigurati sredstva za uspostavu proizvodnog pogona zajedno s američkom firmom By Light i njezinim partnerom 4WINDS LLC, koji će za potrebe projekta osnovati poduzeće u Crnoj Gori.
Sporazum predviđa korištenje crnogorskih i regionalnih tvrtki za testiranje bespilotnih sustava u zraku i pod vodom. Posebno se ističu Tara Aerospace iz Mojkovca i Poliex iz Berana, dvije bivše državne tvrtke koje su privatizirane.
Tara Aerospace, specijalizirana za sustave zračne sigurnosti, ostvarila je dobit veću od 8,6 milijuna eura u prošloj godini, dok je Poliex, koji se bavi proizvodnjom eksploziva, zabilježio profit od više od 4,2 milijuna eura.
Na službenim stranicama kompanije By Light dostupne su četiri vrste dronova. Navodi se da imaju "dugo vrijeme leta i nisku akustičnu vidljivost, uz istovremenu mogućnost multimodalnih misija u zraku i vodi".
Njihov najnapredniji model, HALO-6 VTOL, ima maksimalnu nosivost od 27,2 kilograma i može ostati u zraku do deset sati. Kompanija također nudi obuku pilota za upravljanje dronovima te ima potpisane vrijedne ugovore s američkim institucijama.
Vlada Crne Gore suglasna je da prva serija proizvedenih bespilotnih sustava i pripadajuće obrambene opreme bude donirana Ukrajini.
"Trenutni sukob u Ukrajini naglašava hitnu potrebu za UAS sustavima i sigurnim transportom opasnih materijala", navodi se u dokumentu.
Crna Gora je, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, do sada Ukrajini pružila vojnu pomoć u iznosu od 11,3 milijuna eura, uvela sankcije Rusiji i primila postotno najveći broj ukrajinskih državljana.
Crna Gora i Ukrajina usuglasile su i tekst desetogodišnjeg sporazuma koji predviđa pomoć u slučaju oružanog napada, ulaganje u obrambenu industriju, obavještajnu suradnju i obnovu zemlje. Sporazum još nije potpisan.
Slične sporazume s Ukrajinom potpisalo je oko 30 zemalja, uglavnom članica NATO-a.
Skupštini Crne Gore upućen je prijedlog odluke o sudjelovanju u jednoj "ukrajinskoj misiji" pod okriljem NATO-a.
