CIA upozorila Europu: Rusija sprema napad na Mediteran?!

Američke obavještajne službe prikupile su informacije o planovima Kremlja za eskalaciju i podijelile ih s nekoliko europskih vlada.

''Koristit će dronove lansirane s mora, skrivene u kontejneru broda; to uopće nije teško'', objašnjava izvor blizak Ministarstvu obrane Litve koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, piše španjolski El Mundo.

Ratni prag

Obrazloženje za takvu eskalaciju već je neko vrijeme na stolu. Moskva je u više navrata inzistirala na tome da opskrba Ukrajine oružjem, obavještajnim podacima i vojnim savjetnicima pretvara zapadne zemlje u sudionike rata i legitimne mete. Dosad je djelovala ispod onoga što stručnjaci nazivaju ''ratnim pragom'', čime je izbjegavala poteze koji bi mogli izazvati koordinirani odgovor NATO-a, ali je istodobno pokrenula sve intenzivniju kampanju sabotaže protiv ciljeva u zemljama koje podupiru Ukrajinu, kao i pojedinačne incidente kojima je očito cilj bio ispitati granice i reakciju.

Prva eskalacija dogodila se kada je prije godinu dana 19 dronova, koji su letjeli bez streljiva, skrenulo u poljski zračni prostor. Velika prekretnica bio je nedavni incident s naoružanim dronovima u zračnoj luci u Leipzigu, za koji njemačke vlasti tvrde da iza njega stoji ruska obavještajna služba.

Litvanske vlasti sada čak znaju i vrstu drona koju bi Rusi mogli koristiti protiv Španjolske, Francuske ili Italije. Riječ je o Gerberi, dronu dugom približno dva metra, raspona krila 2,5 metara i težine do 18 kilograma. Može postići brzinu od oko 160 kilometara na sat i ima deklarirani maksimalni domet od 600 kilometara, ovisno o eksplozivnom teretu koji nosi i drugim čimbenicima, poput vjetra.

Misteriozno putovanje direktora CIA-e

Trgovački brod može prevoziti nekoliko takvih letjelica, a njihovo lansiranje mnogo je jednostavnije nego kod Shaheda ili Gerana, koji su znatno veći.

S udaljenosti od 200 ili 300 kilometara od obale let bi trajao otprilike između sat i 15 minuta i dva sata, ovisno o stvarnoj brzini. Njegov mali teret nije dovoljan za uništavanje velikog objekta, ali može izazvati požar, oštetiti izloženu opremu ili privremeno zatvoriti luku ili zračnu luku. Željeni učinak mogao bi biti politički i gospodarski.

Litva, kao i druge zemlje, raspolaže tim informacijama nedugo nakon misterioznog putovanja direktora CIA-e Johna Ratcliffea u Moskvu 25. kolovoza. Ratcliffe je stigao američkim vojnim zrakoplovom koji se zaustavio u Rigi, na samom baltičkom krilu NATO-a.

Nije javno potvrđeno da je održao sastanke u Latviji, iako diplomatski izvori iz jedne baltičke zemlje potvrđuju da su unaprijed znali za njegovo putovanje te da su naknadno obaviješteni o njegovu sadržaju. The Wall Street Journal i Politico objavili su da je Ratcliffe otišao upozoriti Rusiju protiv bilo kakvog napada ili provokacije protiv NATO-a.

Postoji izvješće

Prema izvorima upoznatima s upozorenjem, vlade Španjolske, Francuske i Italije također su obaviještene da Rusija priprema moguću operaciju dronovima protiv jedne od tih zemalja.

To upozorenje podudara se s iznimnom reakcijom Emmanuela Macrona. Nakon što je 16. rujna okupio Vijeće za obranu, dva dana kasnije sazvao je u Elizejskoj palači čelnike svih stranaka i kandidate na predsjedničkim izborima 2027. godine.

Nekoliko konzultiranih obrambenih analitičara potvrdilo je da znaju za postojanje izvješća CIA-e koje je kružilo europskim ministarstvima vanjskih poslova. Izvješće je, prema njihovim navodima, vrlo precizno u opisu napada, a Francuzi su mu pridali veliku vjerodostojnost.

Zašto napad u Španjolskoj, Francuskoj ili Italiji?

Sve tri zemlje imaju predizborne kampanje i izbore 2027. godine te političke snage koje bi mogle iskoristiti strah i zamor zbog rata u Ukrajini. Posebno u Francuskoj i Italiji postoje veze ili stavovi koji su očito bliski interesima Kremlja.

Još jučer je lijevi kandidat Jean-Luc Mélenchon pripisao ''napadima dugog dometa'' Ukrajine na ruskom teritoriju intenziviranje ruske prijetnje u Europi.

Keir Giles, britanski analitičar specijaliziran za rusku vojnu strategiju, koji je radio za Akademiju obrane Ujedinjenog Kraljevstva, upozorava da udaljenost Španjolske od ruske granice ne jamči njezinu sigurnost.

''Ne moraju nužno biti cilj zemlje na prvoj crti. Cilj će biti tamo gdje se nalazi najslabija točka Europe'', smatra on. Među mogućim ranjivim točkama navodi ''zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Španjolske, koje nisu ulagale u integrirane sustave protuzračne i proturaketne obrane prikladne za rusku prijetnju''.

Glavni cilj akcije s Gerberama lansiranima s trgovačkog broda ne bi nužno morao biti izazivanje velikog razaranja. S eksplozivnim teretom od četiri ili pet kilograma letjelica je korisnija za zatvaranje zračne luke, izazivanje požara, prelijetanje vojnog objekta ili pokazivanje da Rusija može dosegnuti europsku pozadinu.

Jednažba

''Rusija promatra gdje će bilo koja akcija imati najveći učinak zbog nedostatka otpornosti, civilne obrane i političke krhkosti'', kaže Giles. Izbor cilja, objašnjava, proizlazi iz ''jednadžbe koja se stalno mijenja'': Moskva procjenjuje gdje može ostvariti najveći učinak uz rizike i resurse koje je spremna preuzeti.

Ideju pomorskog lansiranja protiv NATO-a ukrajinski medij Defense Express iznio je već prije točno godinu dana: Gerbere bi se prevozile tankerima tzv. flote u sjeni i lansirale katapultima iz međunarodnih voda.

''Ruska Federacija već je uvježbavala lansiranje bespilotnih letjelica s brodova. Primjerice, 2020. godine ZALA, ruska tvrtka proizvođač dronova povezana s proizvođačem oružja Kalašnjikov, izvela je demonstracijska lansiranja dronova s plovila u pokretu''.

U listopadu 2024. ponovno je pokrenula te eksperimente s gotovo nepomične pomorske platforme.

Osim vježbi, već je bilo i incidenta na Baltiku. U veljači je švedska pomorska postrojba otkrila dron kako polijeće s ruskog obavještajnog broda za elektroničko izviđanje Zhigulevsk u tjesnacu Öresund. Švedska je ometala letjelicu i ocijenila njezin let povredom svojeg zračnog prostora.

Južni bok Sredozemlja

Upravo se tih dana francuski nosač zrakoplova Charles de Gaulle nalazio u Malmöu. Dron je ostao na udaljenosti većoj od 10 kilometara i nije identificiran.

A 14. rujna ruski ratni brod ispalio je dvije signalne rakete prema danskom vojnom helikopteru koji je obavljao rutinski nadzor u međunarodnim vodama Baltičkog mora.

U ruskim krugovima bliskima vojnom sektoru južni bok Sredozemlja već predstavljaju kao pravac iz kojeg se može prijetiti Francuskoj te čak objavljuju popis mogućih ciljeva.

Dana 19. rujna, samo dan nakon sastanka koji je sazvao Macron, utjecajni kanal na Telegramu Rybar objavio je kartu Sredozemlja pod naslovom ''Ruski lijek protiv francuske oholosti''.

U tekstu se zamišljala opskrba Alžira dronovima Geran-5 te navodilo da bi oni mogli dosegnuti tvornice zrakoplova, vojne baze, nuklearne elektrane i petrokemijske komplekse na jugu Francuske. ''Dojam koji Rusi žele ostaviti jest njihova vlastita Spider Web'', objašnjava litavski izvor, referirajući se na spektakularnu operaciju u kojoj je Ukrajina sakrila dronove u kontejnere prevožene kamionima kroz Rusiju, a da vozači za to nisu znali, te ih ispustila u blizini ruskih aerodroma kako bi uništila niz zrakoplova.

Rusija se neće skrivati

Obavještajni izvori u baltičkim zemljama povezuju povećanu rusku agresivnost sa štetom koju ukrajinski napadi nanose ruskom energetskom sektoru.

Nedavno pojačavanje ruskih sabotažnih aktivnosti ima nekoliko ciljeva: smanjiti potporu Ukrajini, izazvati podjele unutar NATO-a i uznemiriti europsko stanovništvo.

Poljska također raspolaže sličnim informacijama. Premijer Donald Tusk upozorio je na moguće ruske napade dronovima ili projektilima protiv zemalja koje pomažu Ukrajini te istaknuo da su zemlje već pokazale sposobnost zaustaviti takve operacije ili identificirati njihove počinitelje i nalogodavce.

Litavski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys upozorava: ''Rusija se neće skrivati. Jednostavno moramo izbjeći posljedice''.

Raspon krila Gerbere nešto je veći od uobičajene unutarnje širine kontejnera. Mogla bi putovati s demontiranim krilima, sklopljena ili postavljena dijagonalno te biti pripremljena na palubi.

Već su letjele nebom EU-a. Gerbera-2, varijanta tog ruskog drona pronađena nedavno ispred poljske obale, nosila je fragmentacijsku bojnu glavu s upaljačem i oko četiri kilograma eksploziva. No taj incident nije bio pomorsko lansiranje; letjelica je vjerojatno stigla iz Kalinjingrada preko Litve.

Ta metoda nije ekskluzivna za Rusiju: Ukrajina već lansira zračne dronove s platformi na moru. Neki analitičari smatraju da bi to moglo biti odgovor. U tekstu Bloomberga osoba bliska Kremlju upozorila je na namjeru kažnjavanja Europe zbog potpore Kijevu, navodi španjolski El Mundo.