Amerikanci odlaze iz Iraka: Iran i njegove milicije slave, stručnjaci strahuju od vakuuma

Prema pisanju Reutersa, američke snage trebale bi se do srijede povući iz posljednjih baza u Iraku, čime se završava više od dva desetljeća američke vojne prisutnosti u zemlji. Odlazak se u Teheranu i među proiranskim iračkim skupinama slavi kao velika politička i strateška pobjeda.

Povlačenje je dogovoreno između Washingtona i Bagdada 2024. godine, za mandata predsjednika Joea Bidena, a provodi se u trenutku kada administracija Donalda Trumpa vodi rat protiv Irana. Tijekom ratova i operacija u Iraku od 2003. godine poginulo je oko 4.500 američkih vojnika.

Abu Mojtaba al-Yasiri, zapovjednik skupine ''Islamski otpor u Iraku'', koja okuplja proiranske oružane frakcije, najavio je obilježavanje odlaska američkih snaga 30. rujna. Taj je potez opisao kao ''historijsku pobjedu iračkih grupa islamskog otpora i časnih Iračana'' te poraz američkog projekta u Iraku.

Irački sigurnosni analitičar Jasim al-Bahadli upozorio je da bi uklanjanje američke vojne prisutnosti moglo dodatno ojačati položaj Irana i njemu bliskih šiitskih milicija. Prema njegovoj procjeni, te će skupine odlazak koalicije pokušati pretvoriti u veći utjecaj na sigurnosno i političko odlučivanje u zemlji.

Iako je odlazak stranih vojnika za velik dio iračke javnosti pitanje suvereniteta, dio političkih i sigurnosnih krugova strahuje od posljedica. Abdulrahman al-Zobaie, sunitski plemenski vođa iz Faludže, smatra da Irak još nije u potpunosti spreman sam preuzeti odgovornost za sigurnost.

''Svi Iračani teže potpunom suverenitetu i nitko to ne osporava. Međutim, svi strahuju od odlaska koalicije na ovakav način i stvaranja sigurnosnog vakuuma'', rekao je al-Zobaie.

Posebna je bojazan mogućnost jačanja ćelija Islamske države, ali i daljnje institucionaliziranje oružanih skupina povezanih s Iranom. Odlazak Amerikanaca zato za jedne označava kraj ere strane vojne prisutnosti, a za druge početak nove, neizvjesne faze iračke sigurnosti.