''Američka vojna pomoć Ukrajini zaustavljena je u ranim satima u utorak'', rekao je izvor upoznat sa situacijom za agenciju Reuters, dok Ukrajina i njezini saveznici govore da to ide na ruku agresoru, Rusiji.
Izvor je kazao da su isporuke za Ukrajinu zaustavljene oko 1:30 sati po GMT-u.
Dužnosnik Bijele kuće rekao je u ponedjeljak da Sjedinjene Države obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini, te da ne se radi o "trajnom prekidu pomoći, već o stanci".
Do te je odluke došlo nekoliko dana nakon verbalnog sukoba američkog predsjednika Donalda Trumpa s ukrajinskim čelnikom Volodimirom Zelenskijem u Ovalnom uredu u Bijeloj kući.
Reagirajući na tu odluku Washingtona, češki premijer Petr Fiala rekao je da odluka o obustavi vojne pomoći pokazuje koliko je važno da Europa promijeni politiku i ojača svoje gospodarske i vojne sposobnosti kako bi preuzela odgovornost za svoju sigurnost.
"To zahtijeva povećana ulaganja u obranu. Jamčenje naše sigurnosti također znači intenziviranje naše potpore Ukrajini", rekao je u izjavi na X-u. "Ne možemo dopustiti da ruska agresivna politika, koja nam svima prijeti, uspije."
Čelnik ukrajinskog parlamentarnog odbora za vanjske poslove Oleksandr Mereško kazao je da izgleda da Trump želi natjerati Ukrajinu na kapitulaciju pod ruskim uvjetima.
"Zaustaviti pomoć u ovom trenutku znači pomoći Putinu. Izgleda kao da nas gura prema kapitulaciji, što znači (prihvaćanje) zahtjeva Rusije", kazao je za agenciju Reuters.
Usporedio je obustavu pomoći s Münchenskim sporazumom iz 1938., kada je nacističkoj Njemačkoj dopušteno anektirati dio Čehoslovačke.
"Ovo je gore od Münchena jer tamo barem nisu pokušali prikazati Čehoslovačku kao agresora, a ovdje pokušavaju optužiti žrtvu agresije - to je izuzetno opasno."
Francuski ministar za Europu Benjamin Haddad rekao je da odluka o obustavi isporuke oružja Ukrajini udaljava mir.
"Odluka o obustavi isporuke oružja Ukrajini ... udaljava mir jer to samo jača ruku agresora na terenu, a to je Rusija. Nikada ne smijemo zaboraviti: u ovom ratu postoji agresor, a to je Rusija, a Ukrajina se hrabro brani već tri godine", rekao je.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je u utorak plan u pet točaka za naoružavanje Europe koji bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
''Europa je spremna preuzeti odgovornost, može mobilizirati blizu 800 milijardi eura za troškove obrane za sigurnu i otpornu Europu'', izjavila je von der Leyen, predstavljajući plan koji predlaže čelnicima država članica EU-a koji će se u četvrtak okupiti na izvanrednom samitu.
Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Europa spremna masovno povećati svoja ulaganja u obranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Europa preuzela odgovornost za svoju sigurnost.
Prva točka plana je dopustiti država članicama da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a. Dakle, države članice moći će prekoračiti ograničenje za proračunski deficit ako se ta sredstva potroše na obranu.
''Ako države članice povećaju troškove za obranu za prosječno 1,5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine'', rekla je von der Leyen.
Druga točka plana predviđa novi instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu.
Ta bi se sredstva koristila za protuzračnu i proturaketnu obranu, topničke sustave, bespilotne letjelice s projektilima i streljivom i sustave za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba od kibernetičke do vojne mobilnosti.
''To će pomoći državama članica da zajedno kupuju, a s ovom opremom mogu masovno pojačati svoju potporu Ukrajini'', rekla je predsjednica Komisije.
Zajednička nabava omogućila bi manje troškove, smanjila fragmentaciju, povećala interoperabilnost i ojačala obrambenu industrijsku bazu.
Treća točka odnosi se na korištenje proračuna EU-a za investicije u obranu. Von der Leyen je najavila da će predložiti državama članicama da same odluče žele li kohezijska sredstva koristiti za obranu.
Četvrta i peta točka odnose se na privlačenje privatnog kapitala bržom uspostavom Unije štednje i ulaganja te putem Europske investicijske banke, rekla je predsjednica Komisije, navodi Hina.
