Ovo su uvjeti pod kojima Srbija može u Europsku uniju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u Bruxellesu rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da je Srbija ostvarila napredak u ekonomskim reformama, ali da je od ključnog značaja da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija ostvare opipljivi rezultati. 

Dokument izvjestitelja EP-a za Srbiju Davida McAllistera usvojen je s 503 glasa "za", 85 "protiv" i 47 suzdržanih. 

EP je usvojio šest od osam predloženih amandmana na rezoluciju o Srbiji, uključujući one koji se odnose na slučaj "Savamala", odnos srbijanskih vlasti prema genocidu počinjenom u Srebrenici i očuvanje zaštićenih sredina, uz osvrt na gradnju hidroelektrana na Staroj planini. 

U amandmanu koji se odnosi na genocid počinjen u Srebrenici navodi se da EP "žali zbog kontinuiranog poricanja genocida u Srebrenici od nekih predstavnika srbijanskih vlasti i podsjeća da puna suradnja s Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i Mehanizmom koji ga je naslijedio također uključuje puno prihvaćanje i primjenu njegovih presuda i odluka te naglašava da je priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU-u". 

U dva amandmana koji se odnose na slučaj "Savamala" piše da EP "primjećuje izvjestan napredak u slučaju nezakonitog uništavanja privatne svojine i lišavanja slobode kretanja u beogradskoj četvrti Savamala u travnju 2016." te poziva na rješavanje tog slučaja, kao i na punu suradnju s pravosudnim organima kako bi svi počinitelji bili privedeni pravdi. 

Usvojen je i amandman o očuvanju zaštićenih sredina, u kojem se Vlada Srbije poziva da "usvoji neophodne mjere očuvanja zaštićenih oblasti, naročito uzimajući u obzir razvoj hidroelektrana u osjetljivim područjima, kao što je Nacionalni park Stara planina", prenosi Al Jazeera Balkans.

Vlada Srbije poziva se da u tom kontekstu provede temeljitu procjenu utjecaja na životnu sredinu, prema standardima EU-a, i ohrabruje da poveća transparentnost u vezi s planiranim projektima. 

U usvojenoj rezoluciji "pozdravlja se postojano angažiranje Srbije na putu ka uključenju u EU". 

Također je istaknut "izvjestan napredak" u reformi pravosuđa i zatraženo je da srbijanske vlasti pospješe reformu vladavine prava, a posebno da osiguraju nezavisnost i efikasnost sudstva i ojačaju borbu protiv korupcije. 

Rezolucija razmatra ovogodišnji Izvještaj Europske komisije o napretku Srbije i pozdravlja napore za normalizaciju odnosa s Kosovom, uz stav da "svaki dogovor o tome može biti prihvatljiv samo ako se o njemu dogovore obje strane" i ako se njime očuvaju stabilnost regije i međunarodno pravo. 

Eurozastupnici "ukazuju na tekuću raspravu i izjave o mogućim korekcijama granice između Srbije i Kosova, uključujući razmjenu teritorija" i "ističu višenacionalnu strukturu Kosova i Srbije" te kažu da "etnički čiste države ne trebaju biti cilj u regiji". 

U tom dokumentu "podvlači se važnost stvaranja asocijacije / zajednice općina sa srpskom većinom" na Kosovu i provođenje svih dogovora, uključujući sporazum o energetici. 

U dokumentu se "neopozivo osuđuje ubojstvo političara kosovskih Srba Olivera Ivanovića i naglašava neophodnost suradnje istražitelja Srbije i Kosova, kao i međunarodna podrška da se počinioci ubojstva privedu pravdi". 

Srbija se poziva da postupno uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a, uključujući politiku prema Rusiji, te da postepeno s Unijom uskladi i svoj vizni režim.