Uhićeni Torcidaši iza sebe imaju 212 kaznenih djela: Među njima pokušaj ubojstva i seksualni delikti

Nakon kortea splitske Torcide uoči utakmice Hajduka i Ajaxa, tijekom kojeg su se čuli antisemitski i nacistički povici, policija je prijavila 23 osobe.

Tih 23 prijavljenih osoba do sada je evidentirano za ukupno 212 kaznenih djela i čak 426 prekršaja.

Među kaznenim djelima nalaze se krađe i provale, zlouporaba droga, kaznena djela povezana s oružjem, zločinačko udruživanje, prijetnje, krvni delikti, pokušaj ubojstva, seksualni delikti te neredi na sportskim natjecanjima, piše Jutarnji.

Ukupno se navodi 48 krvnih delikata.

U prekršajnim prijavama zastupljeni su prekršaji protiv javnog reda i mira, zlouporaba droga, prometni prekršaji te prekršaji povezani sa sportskim natjecanjima.

Samo pet bezuvjetnih zatvorskih kazni

Od 23 osobe prijavljene zbog izgreda u Splitu, sudovi su do sada za sedmoricu izrekli ukupno 13 pravomoćnih presuda.

Od tih 13 presuda, pet je završilo bezuvjetnom zatvorskom kaznom, jedna maloljetničkim zatvorom, jedna novčanom kaznom, dok je šest bilo uvjetnih osuda.

Nakon događaja u Splitu oglasila se i predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić.

Zatražila je podatke o postupanju sudova u predmetima koji se odnose na iskazivanje ili poticanje mržnje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti.

''To se, naravno, odnosi i na postupke u povodu prekršajnih djela iskazivanja ili poticanja mržnje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti'', kazala je Matić.

Dodala je da je podatke zatražila kako bi se utvrdilo trajanje tih postupaka i kakve su sankcije izricane.

Vrhovni sud nema objedinjene podatke

Predsjednica Vrhovnog suda nema objedinjene podatke o tome koliko su sudovi zaprimili prijava za širenje mržnje i poticanje na nasilje, koliko je takvih predmeta na pojedinim sudovima, koliko su postupci trajali te kakve su presude donesene.

Podatke vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kroz sustav e-Spis, a Vrhovni sud ih može zatražiti od Ministarstva ili pojedinačnih sudova.

Maršavelski: Odgovornost je podijeljena

Profesor kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandar Maršavelski komentirao je polemiku između ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i Udruge hrvatskih sudaca, koja odbacuje odgovornost sudova za neprocesuiranje huligana.

''Polemika između ministra Božinovića i Udruge hrvatskih sudaca školski je primjer prebacivanja odgovornosti u sustavu u kojem su policija, tužiteljstvo i sudovi spojene posude'', rekao je Maršavelski.

Prema njegovu mišljenju, sudovi snose dio odgovornosti zbog sporosti postupaka, preblage kaznene politike i zastare pojedinih prekršaja, ali ni izvršna vlast ne može se osloboditi odgovornosti.

Govoreći o pozdravu ''Za dom spremni'', Maršavelski je ocijenio da je nedosljedno procesuiranje pomaknulo granicu dopuštenog.

''Policija treba ipak biti dosljedna i sve procesuirati bez obzira na ishod. Nekada i prekršajna prijava sama po sebi djeluje preventivno, bez obzira na to što se ona može obarati na sudu'', poručio je.

"Stvara se osjećaj nedodirljivosti"

Maršavelski upozorava da dugotrajni postupci i izostanak pravomoćnih presuda mogu imati ozbiljne posljedice.

''Općenito, kada policija podnosi prekršajne i kaznene prijave, a pravomoćne presude izostaju godinama, nastaje potpuni slom specijalne i generalne prevencije'', rekao je.

Podsjetio je da su prekršajne kazne 2023. povećane do 4.000 eura, ali smatra da učinak sankcije ne ovisi samo o zakonskom maksimumu, nego ponajprije o brzini i izvjesnosti kažnjavanja.

Kao primjer naveo je podatak prema kojem je 11 osumnjičenika iz Splita u evidenciji imalo 94 kaznena djela, uz samo pet presuda i jednu zatvorsku kaznu, dok su dvojici raniji prekršaji otišli u zastaru.

Prema njegovim riječima, takva situacija kod povratnika može stvoriti osjećaj nedodirljivosti, dok građani istodobno gube povjerenje u pravni poredak.