Tko je Hashim Thaçi: Od vođe OVK-a i predsjednika do Haaga

Hashim Thaçi desetljećima je bio jedno od najprepoznatljivijih političkih lica Kosova. Od studentskog aktivizma i ratnih godina provedenih u vrhu Oslobodilačke vojske Kosova, preko pregovora u Rambouilletu i proglašenja neovisnosti, stigao je do mjesta premijera i predsjednika. Njegova politička karijera završila je u Haagu, gdje je 16. rujna 2026. prvostupanjskom presudom osuđen na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina.

Thaçi je rođen 24. travnja 1968. u selu Burojë u regiji Drenica. Studirao je povijest i filozofiju u Prištini, a početkom devedesetih bio je aktivan u albanskom studentskom pokretu koji je prosvjedovao protiv ukidanja autonomije Kosova i politike tadašnjih jugoslavenskih vlasti.

Godine 1993. odlazi u Švicarsku, gdje nastavlja školovanje, ali i političko djelovanje među albanskom emigracijom. U tom razdoblju postaje jedan od ključnih ljudi Oslobodilačke vojske Kosova.

Od ''Zmije'' do međunarodne politike

Tijekom ratnih godina bio je poznat pod nadimkom "Zmija", a krajem devedesetih prerastao je iz vojne i političke figure OVK-a u jednog od glavnih predstavnika kosovskih Albanaca.

Veliki politički iskorak napravio je 1999. na pregovorima u Rambouilletu, gdje se pojavio kao jedan od ključnih članova kosovske albanske delegacije.

Nakon završetka rata prešao je iz ratne u institucionalnu politiku i postao jedan od vodećih ljudi Demokratske partije Kosova.

Njegov politički vrhunac stigao je 17. veljače 2008., kada je kao premijer sudjelovao u proglašenju neovisnosti Kosova. Godinama nakon toga ostao je jedan od ključnih političkih sugovornika Washingtona i Bruxellesa na Balkanu.

Za predsjednika Kosova izabran je 2016. godine.

Ostavka i odlazak u Haag

Politički uspon pratio je i sve veći pritisak zbog optužbi povezanih s ratnim razdobljem.

Nakon što je Specijalizirano tužiteljstvo potvrdilo optužnicu protiv njega, Thaçi je u studenome 2020. podnio ostavku na dužnost predsjednika Kosova i otišao u Haag.

Suđenje je trajalo godinama, a sada je stigla prvostupanjska presuda kojom je osuđen na 25 godina zatvora.

Sud ga je proglasio odgovornim za ratne zločine počinjene od travnja 1998. do lipnja 1999. na području Kosova i sjeverne Albanije.

Za što je osuđen?

Sudsko vijeće utvrdilo je da je najmanje 385 osoba bilo nezakonito uhićeno i zatočeno na lokacijama pod kontrolom OVK-a.

Prema presudi, najmanje 303 osobe bile su izložene mučenju, dok je prema još 49 osoba počinjeno okrutno postupanje. Sud je utvrdio i odgovornost za protupravna ubojstva 96 osoba koje nisu aktivno sudjelovale u borbama.

Među žrtvama bili su politički protivnici OVK-a, kosovski Albanci koje se smatralo suradnicima srpskih vlasti te pripadnici srpske i romske zajednice.

Sud je utvrdio da su pojedini zatočenici držani u teškim uvjetima, fizički i psihički zlostavljani te premlaćivani. Neki su od posljedica zlostavljanja preminuli.

Thaçijeva odgovornost nije se temeljila na tvrdnji da je osobno počinio svako pojedinačno djelo. Sud je zaključio da je sudjelovao u zajedničkom zločinačkom djelovanju s drugim visokim dužnosnicima OVK-a te da je koristio svoj položaj i utjecaj unutar organizacije.

Prema presudi, znao je za dio počinjenih zločina, a nije poduzeo dovoljno kako bi ih spriječio ili kaznio počinitelje.

Oslobođen optužbi za zločine protiv čovječnosti

Thaçi i ostala trojica optuženih nisu proglašeni krivima za zločine protiv čovječnosti.

Sud je zaključio da tužiteljstvo nije dokazalo pravne elemente potrebne za takvu kvalifikaciju, odnosno postojanje široko rasprostranjenog ili sustavnog napada na civilno stanovništvo.

Zbog toga su djela za koja su proglašeni krivima pravno kvalificirana kao ratni zločini.

Uz Thaçija, Jakup Krasniqi osuđen je na 25 godina zatvora, Kadri Veseli na 18, a Rexhep Selimi na 13 godina.

Presuda je prvostupanjska i na nju se može uložiti žalba, a vrijeme koje je Thaçi proveo u pritvoru od 2020. godine uračunava se u kaznu.

Politička karijera završila pred sudom

Thaçijev životni put prošao je gotovo sve faze novije kosovske povijesti: studentske prosvjede, rat i OVK, pregovore u Rambouilletu, proglašenje neovisnosti, premijersku i predsjedničku funkciju.

Više od dva desetljeća nakon rata završio je pred sudom koji ga je prvostupanjski proglasio odgovornim za ratne zločine i osudio na 25 godina zatvora.